Vegeterijanci su dvostruko skloniji epizodama depresije od ljudi koji konzumiraju meso….
Najnovije istraživanje pokazalo je kako osobe koje ne konzumiraju meso imaju čak dvostruko veću sklonost epizodama depresije od onih koji to rade, prenosi Healthline.
Vegetarijanstvo se definiše na različite načine, pri čemu neki ljudi konzumiraju mliječne proizvode i/ili jaja, a drugi to ne rade. Vegani, primjerice, uopće ne jedu proizvode životinjskog porijekla, čak ni med. Međutim, zajednička nit svima je izbjegavanje mesa.
Studija objavljena u časopisu Journal of Affective Disorders ispitala je povezanost vegetarijanstva i depresije kod odraslih, a otkrila je zanimljive podatke.
Istraživanje je obuhvatilo 14.216 ljudi u Brazilu u dobi između 35 i 74 godine.
Naglasivši da je ona neovisna o socioekonomskim faktorima, kao i o faktorima načina života poput pušenja, unosa alkohola, razine tjelesne aktivnosti i indeksa tjelesne mase (BMI), naučnici su promatrali povezanost ishrane zasnovane na biljkama i mentalnog zdravlja.
Otkrili su kako bezmesna ishrana zapravo dovodi do toga da ljudi doživljavaju depresivne epizode dvostruko češće od onih koji jedu meso.
Autori studije napisali su da “nedostaci hranjivih tvari ne objašnjavaju ovu povezanost”, međutim pojedini stručnjaci imaju drugačiji stav.
Hranjive tvari koje se, primjerice, nalaze u govedini, uključujući željezo, vitamin B, cink i proteine - pomažu funkcionisanju mozga i mogu biti vrijedne u prevenciji depresivnih epizoda.
“Kad god pojedinac isključi cijelu skupinu hrane, u ovom slučaju izvore proteina i masti, i ne zamijeni je jednako nutritivno primjerenim opcijama, to će utjecati na niz sustavnih i fizioloških funkcija kao što je kognitivno zdravlje”, tvrdi Monique Richard, glasnogovornica Akademije za prehranu i dijetetiku.
Richard, koja nije bila uključena u studiju, istaknula je da će se morati provesti dodatna ispitivanja kako bi se otkrilo jesu li nedostaci hranjivih tvari uzrok ovog otkrića.
“Drugi faktori koje bi bilo važno procijeniti podrazumijevaju i osjeća li se osoba izolirano ili nepovezano s drugima u vezi s njezinim izborom ishrane”, kaže Richard.
Kako unijeti bitne materije i bezmesnom ishranom
“Sa ili bez mesa, važno je slijediti zdrav, visokokvalitetni obrazac ishrane koji je bogat voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama i nemasnim proteinima. Ključno je jesti raznovrsnu hranu bogatu hranjivim tvarima, kao i ograničiti dodane šećere, masti i natrij”, objašnjava Dr. Mary-Jon Ludy, profesorica ishrane.
Vitamini i minerali koji izazivaju zabrinutost kada je u pitanju depresija su vitamini B, cink, magnezij i selen.
Vitamin B12 se posebno nalazi samo u životinjskim proizvodima, no, on zajedno s drugim vitaminima B kompleksa utječe na regulaciju raspoloženja i rad mozga.
“B vitamini se mogu pronaći u obogaćenim žitaricama za doručak, a B12 u ribi, jajima, mesu i mliječnim proizvodima. Većina ljudi koji ne jedu meso morat će uzimati dodatak B12”, kaže stručnjakinja.
Cink može igrati ulogu u endokrinim putevima koji mogu dovesti do povećanih razina kortizola i regulacije neurotransmisije kao potencijalnog mehanizma djelovanja, stoga je on vrlo važan za naš organizam.
Iako se cink uglavnom nalazi u crvenom mesu i pojedinim morskim plodovima, može se naći i u orašastim plodovima, cjelovitim žitaricama, obogaćenim žitaricama i mliječnim proizvodima.
Magnezij je odgovoran za aktivaciju više od 300 enzimskih sistema koji imaju važnu ulogu u funkcioniranju mozga.
“Niska razina magnezija može dovesti do upale, disregulacije oksidativnih puteva, što može uzrokovati oksidativni stres te disregulisati otpuštanje serotonina, dopamina, noradrenalina”, rekla je.
Ovaj važan mineral nalazi se uglavnom u hrani biljnog porijekla uključujući lisnato povrće, mahunarke, orašaste plodove, sjemenke i cjelovite žitarice.
Na kraju, nedostatak selena može uzrokovati disfunkciju štitnjače, upalu, oksidativni stres i disregulaciju važnih regulatora raspoloženja poput serotonina, dopamina i noradrenalina.
Selen se uglavnom nalazi u plodovima mora, peradi, mesu, jajima i ribi, no može se naći i u kruhu i žitaricama.
Prilikom nedoumica u vezi ishrane, najvažnije se posavjetovati s osobom stručnom za to pitanje, u ovom slučaju registriranim dijetetičarom nutricionistom (RDN) koji vam može pomoći u planiranju dobro uravnotežene ishrane.
