Pomaže radu bubrega, reguliše rad hormona, smiruje upale…
Kopriva (lat.urtica dioica) je samonikla biljka u narodu poznata i kao obična kopriva, pitoma kupina, pasja kopriva, žara, žegavica. Rasprostranjena je u gotovo svim dijelovima svijeta, a najčešće je nalazimo na zapuštenim i obraslim terenima.
Prepoznatljiva je po svojim zelenim srcolikim listovima prekrivenima sitnim dlačicama koje žare (otuda i naziv žara). Zdravi su svi njeni dijelovi – lišće, cvijet, stabljika, korijen i sjeme.
Kopriva kroz istoriju:
Prvi tragovi upotrebe ove biljke potiču još iz prvog vijeka, kada je korišćena protiv prehlade i opšte slabosti te kao snažno sredstvo za detoksikaciju organizma. Kroz istoriju, kopriva je korišćena kao izvrstan diuretik i laksativ te odlično sredstvo kod oteklina, nepravilne menstruacije, krvarenja, upale pluća, astme, bolesti slezene, gangrenoznih rana te mnogih drugih oboljenja.
U 17. vijeku poslužila je kao protuotrov kod uboda otrovnih životinja te kod kožnih infekcija, bolova u zglobovima, gihta i išijasa. Poznata i široko primjenjivana je stara ruska tradicija žarenja tijela koprivom u svrhu jačanja cirkulacije i ublažavanja reumatskih tegoba.
Takođe, u Rusiji se kopriva tradicionalno koristi i kod bolesti jetre i žuči. U engleskoj i njemačkoj fitoterapiji ona je cjenjeno sredstvo za suzbijanje upala mokraćnih kanala i tegoba sa prostatom.
Zbog velike koncentracije železa u mnogim kulturama se od davnina upotrebljava kod anemije i nedostatka energije. Kopriva sadrži vlakna koja su vrlo slična onima iz konoplje i lana, zbog čega vjekovima zauzima posebno mjesto u tekstilnoj industriji.
U mnogim zemljama domaćice su je koristile za čišćenje i pranje stakla, ogledala i posuđa tako što bi prljavu površinu izribale koprivom, isprale vodom i potom obrisale čistom krpom.
Riznica hranljivih nutrijenata:
U ovoj široko rasprostranjenoj zeljastoj biljci kriju se mnogi dragoceni nutrijenti. Obiluje vitaminima C, A, K, B2. Sadrži bjelančevine, masti, ugljikohidrate, flavonoide, tanin, klorofil, karoten, lecitin, fitosterol, acetilholin te pantotensku, mravlju, sirćetnu i silicijsku kiselinu.
Korijen koprive sadrži velike količine železa, stoga se tradicionalno koristi kod anemije kao i protiv peruti u kosi, opadanja kose te za njeno jačanje. Zbog visokog udjela magnezijuma kopriva je odlično sredstvo za ublažavanje bolova i grčeva u mišićima, menstrualnih grčeva kao i opšte slabosti, umora i iscrpljenosti.
Mineral silicijum je od velikog značaja za zdravlje kože, zbog čega je kopriva u fitoterapiji nezaobilazna kod suzbijanje akni, ekcema, herpesa, lišajeva i gljivica. Zahvaljujući vitaminu K, pomaže u zaustavljanju krvarenja te se stoga preporučuje za regulisanje obilnih menstruacija kao i za zaustavljanje krvarenja iz nosa.
Odlična je pomoć kod hroničnih upala mokraćnog kanala jer u svom sastavu sadrži trijeslovine, tvari koje suzbijaju razvoj bakterija. Lecitin prisutan u koprivi ublažava bolne zglobove, pospješuje probavu te njeguje i jača kosu. Pospješuje pamćenje i pomaže kod osjetljivosti na vremenske promjene.
Prirodni dar protiv anemije:
Ova jednostavna biljka vjekovima je poznati narodni dar za slabokrvnost i prevenciju anemije. Bogatstvo železa, najvažnijeg elementa u ljudskom organizmu, a kojeg tijelo samo ne proizvodi, razlog je zbog kojeg je kopriva bila neizostavan sastojak svake kućne apoteke.
I danas se koristi kao prirodno sredstvo za poboljšanje krvi te bolju cirkulaciju. Bogata je i vitaminom C, koji prirodno podstiče bolju apsorpciju željeza pa se pri njenoj upotrebi ne javljaju uobičajene nuspojave uzimanja dodatne terapije željezom, kao što su mučnina, proliv i bolovi u želucu.
Pomoć u detoksikaciji organizma:
Ova pomalo neugledna biljka izvrsna je pomoć u detoksikaciji organizma. Podstiče rad probavnog sistema, pospješuje izlučivanje tečnosti, čisti krv i mokraćne kanale. Kopriva pomaže u izlučivanju viška mokraćne kiseline iz tijela, pa služi kod tegoba povezanih sa gihtom. Upravo stoga je snažna pomoć u ublažavanju tegoba povezanih sa nakupljanjem i zadržavanjem toksina u organizmu te kao prirodna pomoć protiv parazita u tijelu.
Prirodni izbor za trudnice:
Kopriva je biljka koju je preporučeno koristiti i u najosjetljivijem dijelu ženinog života, trudnoći, kada se koristi u obliku čaja, dok se svježe cijeđeni sok od koprive (iz sokovnika) ne preporučuje.
Budući da obiluje železom, prirodan je izbor za sprečavanje trudničke anemije te podstiče cirkulaciju. Pomaže radu bubrega, ublažava stres, reguliše rad hormona i smiruje upale. Zahvaljujući magnezijumu, smanjuje grčeve u nogama i ublažava porođajne bolove te doprinosi smanjenju umora i malaksalosti.
Može pomoći kod hemeroida te sprečiti krvarenje nakon porođaja. Postiče stvaranje majčinog mlijeka. Čaj od koprive dobro je piti već od 2. tromjesečja i u cijelom periodu dojenja. Pomaže i u obnovi kose te osigurava zdravu i čistu kožu.
Primjena koprive:
Redovnim konzumiranjem ove čudesne biljke možete prevenirati mnoge bolesti te ublažiti i pomoći sebi kod nekih zdravstvenih tegoba. Stoga, uvedite u svoj dnevni ritual barem 1-2 šoljice čaja ili soka od koprive.
Osnovni recept za čaj od koprive:
2 čajne kašike lišća koprive dobro oprati i sitno narezati te preliti sa 250ml ključale vode. Poklopiti i ostaviti oko pet minuta da odstoji. Nakon što čaj procijedite, spreman je za konzumaciju.
Oblozi od koprive:
Oblozi od koprive su vrlo korisni za ublažavanje reume i upala. Pripremaju se tako da se svježi listovi koprive preliju vrućom vodom, zatim se u tu tečnost uroni tkanina koja se potom omotava ili polaže na bolna mjesta. Oblozi od svježe iscjeđenog soka koprive stavljaju se na oči za ublažavanje i smirivanje upale očiju. Poznata je i stoljetna upotreba toplih obloga koprive u svrhu izvlačenja otrova iz organizma.
Sirup od koprive:
Domaći sirup od koprive starinski je eliksir za jačanje krvi, bolji rad bubrega, prirodni napitak koji pomaže kod astme i alergija te kod problema sa opadanjem kose. Ujedno, poznat je i kao napitak koji pomaže kod anemije.
Sastojci: 200g vrhova koprive, 4 limuna, 2l vode, 1kg meda
Priprema: U posudi pomješajte vodu, dobro oprane vrhove koprive i limun narezan na kolutove. Ostavite smjesu da odstoji 24 sata. Nakon toga dodajte med i prokuvajte do vrenja. Ohladite, procijedite, sipajte u tegle i ostavite na hladno. Domaći sirup ima rok trajanja od 6 mjeseci. Kod konzumacije razblažite vodom.
Tinktura od koprive:
Tinktura od koprive koristi se za vanjsku i unutrašnju upotrebu. Prirodni je dar za anemiju i snažan imunitet. Pomaže u suzbijanju urinarnih infekcija, kod viroze, gripe i prehlade. Ublažava alergijske reakcije, naročito na polen.
Saveznik je organizma u izbacivanju viška tečnosti te podstiče njegovo čišćenje i obnovu. Kod spoljne primjene, nekoliko kapi tinkture koprive utrljava se u vlasište, kako bi se ojačao korijen i potaknuo rast kose.
Sastojci: 20g suvog korijena koprive, 100ml alkohola (70%)
Priprema: Korijen koprive prelijte alkoholom, poklopite i ostavite da odstoji 14 dana (povremeno protresite). Procijedite, ulijte u staklene boce i čuvajte na hladnom, tamnom mjestu.
Primjena: Uzimajte po 20-30 kapi tinkture, razblažene sa čašom vode, tri puta na dan. (Koristite li kupovnu tinkturu, poštujte navedeno doziranje).
