Penzionere u Federaciji Bosne i Hercegovine od 2026. godine očekuju značajne promjene koje bi mogle trajno uticati na visinu njihovih primanja. Ključna novost odnosi se na potpuno drugačiji model obračuna povećanja penzija, koji predviđa dva redovna usklađivanja godišnje – jedno u januaru, drugo u julu. Ovakav pristup ima za cilj da penzije brže i realnije prate rast plaća i troškova života, u periodu kada poskupljenja postaju svakodnevica.
Vlada Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je ove sedmice usvojila izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koje bi se početkom naredne godine trebale naći pred Parlamentom FBiH. Prema najavama, novi zakonski okvir bi trebao donijeti više predvidivosti, ali i donekle ublažiti pritisak koji inflacija već godinama vrši na standard penzionera, piše BHRT.
Dva usklađivanja umjesto jednog
Suština zakonskih izmjena leži u redovnom usklađivanju penzija s rastom plaća i troškova života, i to dva puta godišnje. Prvo povećanje bilo bi u januaru, na osnovu ekonomskih parametara iz prethodne godine, dok bi se drugo vršilo u julu, prema podacima o kretanju plata i životnih troškova u prvih šest mjeseci tekuće godine.
Ovakav model, kako ističu predlagači, trebao bi smanjiti zaostatak penzija za realnim troškovima života, koji je godinama jedan od glavnih problema penzionerske populacije.
Procjene rasta penzija
Zamjenik predsjednika Udruženje penzionera Federacije BiH Haso Halilović navodi da su trenutne projekcije optimističnije nego ranijih godina.
– Jednom će biti u januaru koji će se parametri uzimati iz 2025., a drugo će biti u julu gdje će se parametri uzimati rast plata i troškova života prvih šest mjeseci 2026. godine. Očekuje se, suma sumarum, na osnovu sadašnjih procjena, da će to biti 17, 17,2 ili 17,6 odsto – rekao je Halilović.
Prema tim procjenama, oko 220 hiljada penzionera koji trenutno primaju minimalnu penziju mogli bi dobiti povećanje od približno 65 konvertibilnih maraka. Ipak, i pored tog rasta, mnogi penzioneri ističu da je to i dalje nedovoljno za pokrivanje osnovnih životnih potreba.
– Minimalna penzija. Da se za lijekove prvo, pa platimo obaveze, šta nama ostane, eto to je to – kaže jedna penzionerka.
– Rastegnemo nekako da i ugalj kupimo i drva i tako. On ima demenciju, idem po lijekove, idem do udruženja penzionera, trebaju mu te pelene… – dodaje druga sagovornica.
– Ako imaš ko da te pomaže, onda je lakše. Ako nemaš, onda kraj s krajem se krpi. Drukčije ne može – poručuje treća.
Kritike iz sindikata
Iz Sindikat penzionera Grada Tuzla upozoravaju da predložene izmjene ne rješavaju suštinski problem – ogromne razlike između najnižih i najviših penzija, koje se dodatno produbljuju procentualnim povećanjima.
Predsjednik Sindikata Muhamed Ramić smatra da rast penzija i dalje ne prati stvarni rast troškova života.
– Sve to opet nije ništa. Sad će opet poslije Nove godine poskupiti i više. Onoliko koliko povećaju ne može ni pokriti potrošačku korpu sa povećanjima cijena – rekao je Ramić.
On dodatno upozorava na nejednakost među penzionerima.
– On sad recimo sa 17 posto, najviša penzija dobit će 600 maraka povišice, a ovaj sa minimalnom dobit će 100 maraka. On dobija jednu minimalnu penziju u povećanju – naglašava Ramić.
Kompromis ili privremeno rješenje
Halilović, s druge strane, ističe da su izmjene zakona trenutno realan kompromis između mogućnosti sistema i potreba penzionera, posebno imajući u vidu odnos broja zaposlenih i broja penzionera.
– Ovo je sad realna stvar koja je bila prihvatljiva i za Vladu i za penzionere i za održivost penzionog fonda, jer nam je došla kritična masa broja radnika i broja penzionera. U narednim godinama mora se boriti i mora biti sto posto rast penzija sa rastom plata, ne da budu neki procenti više – poručio je on.
Iz Udruženja penzionera FBiH zaključuju da predložene izmjene predstavljaju važan iskorak ka dostojnijem životu starijih građana, ali upozoravaju da bez dugoročnih ekonomskih i socijalnih mjera nema trajnog rješenja. Kao ključne probleme navode suzbijanje rada na crno, redovno plaćanje poreza i jačanje penzionog fonda, kako bi sistem dugoročno ostao stabilan i funkcionalan.