Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je jednoglasnu odluku kojom se odobrava angažman Oružanih snaga BiH u međunarodnoj mirovnoj misiji koja će biti uspostavljena u Pojasu Gaze. Informacija je potvrđena iz Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a odluka je izazvala veliku pažnju domaće, ali i regionalne javnosti, s obzirom na složenost sigurnosne situacije na Bliskom istoku.
Za odluku su glasala sva tri člana Predsjedništva, čime je poslana poruka političkog jedinstva u trenutku kada se rijetko postiže potpuni konsenzus o pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Predsjedavajući Željko Komšić, kao i članovi Denis Bećirović i Željka Cvijanović, podržali su prijedlog bez zadrške, što se tumači kao institucionalna podrška međunarodnim naporima za stabilizaciju ovog ratom pogođenog područja.
Jedinstvo bez presedana
Ovakva odluka ima posebnu težinu jer dolazi u vremenu kada su globalne mirovne misije pod stalnim povećalom, a svaka zemlja koja učestvuje snosi i političku i sigurnosnu odgovornost. Bosna i Hercegovina se i ranije dokazala kao pouzdan partner u mirovnim operacijama Ujedinjenih naroda, ali angažman u Gazi predstavlja dodatni izazov zbog specifičnih okolnosti na terenu.
Mogućnost slanja pripadnika Oružanih snaga BiH ranije je najavio ministar odbrane Zukan Helez, ističući da unutar sistema već postoje jedinice koje imaju iskustvo u međunarodnim misijama i koje su tehnički i kadrovski spremne za ovakav zadatak. Ipak, naglašeno je da se mora ispoštovati kompletna domaća procedura, što je sada i formalno okončano donošenjem odluke Predsjedništva.
– Razgovaramo i očekujemo da će naše snage učestvovati u mirovnim operacijama u Gazi. Imamo ne jednu nego više jedinica koje su spremne za to – rekao je Zukan Helez.
Međunarodni okvir
Mirovna misija u Pojas Gaze predviđena je rezolucijom Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, koja je usvojena 17. novembra prošle godine na prijedlog Sjedinjene Američke Države. Rezolucija je dio šireg međunarodnog napora da se zaustavi nasilje i obezbijedi dugoročnija stabilnost u regionu.
Plan se temelji na inicijativi tadašnjeg američkog predsjednika Donald Trump, a predviđa formiranje međunarodnih stabilizacijskih snaga koje bi imale zadatak da nadziru prekid vatre između Izrael i Hamas. Uloga tih snaga bila bi ključna u prvim mjesecima nakon formalnog smirivanja sukoba.
Šta obuhvata mandat
Mandat misije definisan je prilično široko i obuhvata više faza. Prije svega, planirana je demilitarizacija Gaze, što podrazumijeva uklanjanje preostalog naoružanja i razgradnju vojne infrastrukture koja je ostala nakon dugotrajnog sukoba. Uz to, misija ima zadatak da osigura stabilizaciju područja i stvori osnovne sigurnosne uslove za normalizaciju života civilnog stanovništva.
Poseban fokus stavljen je na sprečavanje ponovnog izbijanja sukoba, ali i na koordinaciju s humanitarnim organizacijama koje će djelovati paralelno s vojnim snagama. Upravo tu se vidi prostor u kojem bi iskustvo Oružanih snaga BiH, stečeno u ranijim misijama, moglo biti od značaja.
Uloga BiH u misiji
Prema dosadašnjim najavama, multinacionalnu misiju trebale bi predvoditi Sjedinjene Američke Države, uz učešće više evropskih zemalja koje su već iskazale spremnost da se uključe. U tom kontekstu, angažman Bosne i Hercegovine ne bi bio simboličan, već konkretan doprinos zajedničkim međunarodnim naporima.
Odluka Predsjedništva pokazuje da BiH želi ostati aktivan učesnik globalnih mirovnih procesa, uprkos unutrašnjim političkim razlikama. Iako će se o detaljima angažmana još raspravljati, jasno je da ova odluka ima i političku i sigurnosnu težinu, te da će njena primjena biti pažljivo praćena, kako u zemlji tako i van nje.

