Isplata januarske penzije donosi povećanja penzionerima u oba entiteta, ali razlike u procentima, tempu rasta i krajnjem iznosu jasno pokazuju da svi penzioneri nisu u istoj poziciji. Dok se u jednom dijelu zemlje govori o značajnom poboljšanju standarda, u drugom se povećanja doživljavaju više kao simbolična korekcija nego stvarno olakšanje svakodnevnog života. Upravo te razlike sve češće postaju tema među samim penzionerima, ali i ekonomskim stručnjacima.
Startne razlike
Već na početku godine uočava se ozbiljan jaz. Januarsko usklađivanje penzija donosi gotovo duplo veći rast u jednom entitetu u odnosu na drugi, što odmah utiče na lične budžete ljudi koji već godinama žive na ivici finansijske izdržljivosti.
– Republika Srpska: povećanje penzija od 6,25%
– Federacija BiH: januarsko usklađivanje od 11,6%
Ovakav odnos pokazuje da razlika nije samo statistička, već vrlo konkretna i vidljiva već u prvoj isplati. Mnogi penzioneri ističu da se ovakav nesrazmjer osjeti već pri plaćanju osnovnih računa i kupovine hrane.
Šta donosi nastavak godine
Razlike se ne završavaju januarskim povećanjem. Planovi za ostatak 2026. godine dodatno produbljuju jaz, jer su najavljena nova usklađivanja, ali opet ne u istom obimu.
– Federacija BiH: planirano još jedno usklađivanje u junu (+5,6%)
– Republika Srpska: očekuje se dodatno povećanje od oko 3%
Ako se ove projekcije ostvare, ukupni rast penzija u Federaciji BiH mogao bi dostići oko 17,2%, dok bi u Republici Srpskoj ostao ispod 10%. Za mnoge penzionere to znači razliku između pukog preživljavanja i donekle podnošljivijeg života.
Brojke koje život znače
Kada se procenti pretoče u konkretne iznose, razlika postaje još jasnija. Trenutni nivoi penzija već sada nisu isti, što dodatno utiče na krajnji efekat povećanja.
Republika Srpska
– minimalna penzija: 330 KM
– prosječna penzija: 652 KM
Federacija BiH
– minimalna penzija: 599 KM
– prosječna penzija: 762 KM
Efekti povećanja do sredine 2026. godine procjenjuju se ovako:
– Minimalna penzija u FBiH: oko +100 KM
– Minimalna penzija u RS: oko +30 KM
Kod prosječne penzije razlika je još izraženija:
– FBiH: ukupno oko +135 KM
– RS: oko +60 KM
Za penzionere koji svaki mjesec pažljivo računaju svaku marku, ove cifre nisu apstraktne. One direktno utiču na mogućnost kupovine lijekova, grijanja ili osnovnih namirnica.
Novi model u Federaciji
Razlog većeg rasta u Federaciji BiH leži u primjeni novog Zakona o PIO, koji je stupio na snagu početkom godine. Ovaj zakon obuhvata sve penzionere, bez obzira na vrstu penzije, i uvodi drugačiji, fleksibilniji model usklađivanja. Ključna promjena je kombinovanje rasta prosječnih plata i indeksa potrošačkih cijena, pri čemu se primjenjuje povoljniji odnos 60/40 ili 40/60. Time se penzije direktnije vežu za realna ekonomska kretanja, a ne ostaju zarobljene u administrativnim ograničenjima.
Vlasti u ovom entitetu navode da je za ovakav sistem osigurano dodatnih 1,1 milijardu KM, što bi trebalo garantovati stabilniji i dugoročniji rast penzija, iako dio javnosti smatra da ni to još uvijek nije dovoljno.
Ograničenja u Republici Srpskoj
U Republici Srpskoj vlasti ističu da je prostor za veća povećanja ograničen zbog finansijskih mogućnosti sistema. Iako je januarsko povećanje od 6,25% dočekano kao pozitivan korak, iskustvo iz prethodnih godina pokazuje da su dodatna usklađivanja uglavnom skromna. Iz nadležnih institucija poručuju da je cilj barem očuvati postojeći životni standard, iako penzioneri često kažu da se taj standard iz godine u godinu realno smanjuje.
Jaz koji raste
Iako penzije formalno rastu u oba entiteta, razlika u visini i dinamici povećanja postaje sve izraženija. Novi sistem u Federaciji BiH donosi osjetno veća primanja i izvjesniju perspektivu, dok Republika Srpska ostaje pri umjerenijim korekcijama koje teško prate rast troškova života. Za mnoge penzionere to više nije samo ekonomsko, nego i pitanje osjećaja jednakosti i dostojanstva.