Najava da bi američka privatna kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC mogla graditi plinovod u Bosni i Hercegovini, kojim bi se zemlja povezala s plinskom mrežom Hrvatske, ponovo je otvorila duboke političke sukobe. Projekat Južne interkonekcije, koji je predviđen zakonom usvojenim krajem 2024. godine, postao je više od energetskog pitanja i prerastao u simbol borbe za kontrolu, uticaj i institucionalnu moć.
Sporna interkonekcija
Lider HDZ-a BiH Dragan Čović od samog početka protivi se tome da BH-Gas vodi projekat izgradnje Južne interkonekcije, iako je to jasno definisano važećim zakonom. Umjesto toga, insistira na formiranju nove kompanije sa sjedištem u Mostaru, koja bi upravljala plinovodom. Takav stav izazvao je burne reakcije, jer se doživljava kao nastavak prakse razgradnje postojećih državnih i entitetskih institucija.
Mostarski model
Čović je u svojoj posljednjoj izjavi potvrdio da ne odustaje od ove ideje, naglašavajući da vidi rješenje u formiranju nove firme kao zajedničke asocijacije javnih preduzeća iz Hrvatske i Federacije BiH. Prema njegovim riječima, takav model bi bio nosilac projekta Južne plinske interkonekcije i omogućio realizaciju uz podršku američkih partnera.
– Naš primarni cilj je definirati tvrtku koju bi napravili kao jednu asocijaciju tvrtki iz javnog segmenta djelovanja iz Hrvatske i BiH, Federacije BiH, koja bi bila nositelj projekta Južne plinske interkonekcije sa sjedištem u Mostaru, a paralelno s tim raditi sve druge projekte. Ali mi je drago da smo krenuli i da vidimo nekakve interese, a naš strateški interes je upravo da američki partneri zajedno s nama krenu u realizaciju ovog projekta – rekao je Čović.
Oštra reakcija
Na ovakve stavove reagovao je pravni stručnjak i političar Enver Išerić, koji je Čovićeve prijedloge ocijenio kao nastavak politike podjela koje su već duboko zahvatile institucije Federacije BiH i države u cjelini. Išerić smatra da se iza tehničkih formulacija krije jasna politička namjera – dodatno rasparčavanje sistema po etničkom ključu.
– Uveli ste rotacije gdje ne treba – uvest ćemo i mi rotacije gdje treba. Kada Čović, ali i drugi političari iz Bosne i Hercegovine budu razgovarali sa američkim investitorima za plinovod (Južna interkonekcija) trebali li im postaviti zahtjev za projektiranje cijevi koje će u svojoj unutrašnjosti imati najmanje tri komore za transport plina. Jedna bi bila hrvatska i samo za Hrvate, druga bošnjačka i samo za Bošnjake, a treća srpska i samo za Srbe. Za one građane koje zovemo OSTALI ne treba ni plin, jer svakako nemaju prava kao konstitutivni narodi. Uz to neka predlože da se formiraju tri preduzeca hrvatsko, bošnjačko i srpsko za transport i prodaju plina, ali i održavanje plinovoda, odnosno tih “komora” u cijevi. Svakako ste sve podijelili. Podijelili ste elektroprivrede, telekome, ministarstva, uprave i upravne organizacije, javna preduzeća. Podijelili ste funkcije premijera i predsjednika Federacije BiH, ministarstva pravde, finansija, ministarstvo za pitanja boraca…. Uveli ste neustavnu rotaciju predsjedavajućeg Vijeća ministara – naveo je Išerić.
Granice podjela
Išerić u nastavku upozorava da se ovakva politika ne zaustavlja na javnim preduzećima i ministarstvima, već da prijeti da zahvati i najviše državne institucije. Postavlja pitanje da li je sljedeći korak podjela Predsjedništva Bosne i Hercegovine kroz izmjene Izbornog zakona, po istom principu koji se već godinama primjenjuje u praksi.
Hoćete li dijeliti i zrak
U završnici svog obraćanja, Išerić koristi snažnu simboliku kako bi ukazao na apsurdnost stalnih zahtjeva za novim podjelama, naglašavajući da postoje stvari koje se ne mogu i ne smiju dijeliti.
– Možete li nekako podijeliti vazduh i vode u rijekama i potocima? Požurite podijeliti još sve što možete do izbora u oktobru. Jer poslije izbora će sve te podjele nestati kao kule od karata. Od oktobra će se sve te funkcije zarotirati. Od oktobra, ako Bog da, Bosna će imati svoju bosansku, integrirajuću vlast, kojoj će građani, a ne lični interesi, biti na prvom mjestu. A vi ćete morati polagati račun za sve sto ste do sada uradili protiv države i naroda – poručio je Išerić.
Rasprava o Južnoj interkonekciji tako je postala ogledalo šire političke stvarnosti u Bosni i Hercegovini. Dok jedni u ovom projektu vide šansu za energetsku stabilnost i razvoj, drugi upozoravaju da se iza infrastrukturnih planova ne smije skrivati nastavak politike koja državu vodi ka novim podjelama umjesto ka stvarnoj integraciji.