Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović Pašalić lično je predala pismo na adresu Ureda visokog predstavnika, koje je upućeno visokom predstavniku u Bosni i Hercegovini Christianu Schmidtu. Ovim činom Sindikat je želio dodatno naglasiti hitnost situacije u kojoj se nalazi državni javni servis, ali i težak položaj zaposlenih koji već godinama rade u uslovima potpune neizvjesnosti.
Iz Sindikata ističu da ovo nije prvi put da se obraćaju OHR-u. U prethodnom periodu poslano je više dopisa, apela i upozorenja, ali bez ikakvog konkretnog odgovora ili reakcije. Upravo zbog izostanka povratne informacije, odlučeno je da se pismo ovaj put lično preda, kako bi se pokazalo da je stanje u BHRT-u došlo do tačke nakon koje više nema prostora za odlaganje.
Apel za hitnu intervenciju
U pismu se od Schmidta traži da iskoristi svoj mandat i bonske ovlasti kako bi se prekinula višegodišnja agonija u kojoj se nalaze uposlenici BHRT-a. Sindikat smatra da je visoki predstavnik trenutno jedini koji ima realnu mogućnost da interveniše i spriječi potpuni kolaps Javnog servisa Bosne i Hercegovine. Prema njihovim navodima, eventualno gašenje ili daljnje urušavanje BHRT-a imalo bi dalekosežne posljedice po informisanje građana, ali i po demokratske procese u zemlji.
Posebno se naglašava da se problemi ne odnose samo na finansijsku blokadu institucije, već i na svakodnevni život radnika koji već godinama snose teret političkih odluka i neodlučnosti nadležnih organa. Sindikat upozorava da se stanje kontinuirano pogoršava, dok se odgovornost prebacuje s jedne institucije na drugu.
Radnici na ivici egzistencije
Jedan od najalarmantnijih podataka koji se navodi u pismu odnosi se na činjenicu da oko 60 posto zaposlenih u BHRT-u prima minimalnu platu u iznosu od 1.000 konvertibilnih maraka. Takva primanja, kako navodi Sindikat, nisu dovoljna za dostojanstven život, posebno u uslovima stalnog rasta troškova. Radnici su dovedeni na samu ivicu egzistencije, uz stalni strah da li će plate uopće biti isplaćene na vrijeme, ili hoće li doći do novih kašnjenja.
Ovakva situacija, ističe se, direktno utiče i na kvalitet programa, jer zaposleni rade pod ogromnim pritiskom, bez osnovne sigurnosti i motivacije. Umor, neizvjesnost i dugogodišnji stres postali su svakodnevica u ovoj instituciji, što se više ne može ignorisati.
Neuplaćeni doprinosi i socijalna nesigurnost
Dodatni i možda još teži problem predstavlja neuplaćivanje doprinosa, koji, prema navodima Sindikata, nisu redovno uplaćivani gotovo deset godina. Ova praksa najviše pogađa radnike koji odlaze u penziju, jer se suočavaju sa ozbiljnim problemima prilikom ostvarivanja svojih prava. Međutim, posljedice osjećaju i svi ostali zaposleni, koji su zbog toga lišeni osnovne socijalne i zdravstvene sigurnosti.
Sindikat upozorava da se radi o sistemskom problemu koji se godinama gura pod tepih, a koji bi u jednom trenutku mogao proizvesti nesagledive posljedice, ne samo po radnike, već i po samu instituciju.
Finansijski kolaps na vidiku
U pismu se traži i da visoki predstavnik naloži hitnu isplatu sredstava kako bi se BHRT spasio od potpunog finansijskog sloma. Podsjeća se da je Schmidt već intervenisao u sličnim slučajevima, kada je procijenjeno da je ugrožen javni interes. Sindikat smatra da je BHRT institucija od državnog značaja i da njen opstanak ne smije zavisiti od političkih prepucavanja i blokada.
Istovremeno se ukazuje na činjenicu da su domaći parlamentarci formalno nadležni za rješavanje ovog problema, ali da, kako se navodi, ne postoji stvarna politička volja da se pitanje finansiranja Javnog servisa konačno i trajno riješi. Godinama se govori o reformama, ali konkretni potezi izostaju.
Dug RTRS-a dodatno opterećuje BHRT
U pismu se podsjeća i na odluku Radiotelevizije Republike Srpske iz 2017. godine, kada je jednostrano prestala uplaćivati sredstva od RTV takse na jedinstveni račun, suprotno važećem zakonu. Time je ozbiljno narušen sistem raspodjele sredstava, a BHRT je doveden u još teži položaj.
Prema dostupnim podacima, dug RTRS-a prema BHRT-u trenutno iznosi oko 103 miliona konvertibilnih maraka. Taj iznos dodatno ugrožava opstanak državnog javnog servisa i onemogućava njegovo normalno funkcionisanje. Bez rješavanja tog pitanja i jasnog sistema finansiranja, BHRT ostaje zarobljen u krugu krize iz kojeg se sam ne može izvući.
Sindikat poručuje da je krajnje vrijeme za odlučnu reakciju, jer svako novo odlaganje vodi ka potpunom urušavanju institucije koja bi trebala biti stub javnog informisanja. Odgovornost za to, kako ističu, više se ne može izbjegavati, niti prebacivati na druge.