Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i u narednoj godini planira zadržati praksu isplate neoporezive novčane pomoći zaposlenima, ali u znatno nižem iznosu nego ranijih godina. Premijer Nermin Nikšić je tokom obraćanja zastupnicima saopćio da će maksimalan iznos neoporezive pomoći u 2026. godini iznositi 250 KM, što predstavlja gornju granicu koju poslodavci mogu isplatiti radnicima bez dodatnih poreznih obaveza.
Ova mjera dolazi u trenutku kada se veliki broj zaposlenih suočava sa rastućim troškovima života, dok privreda istovremeno trpi pritiske zbog visokih doprinosa i fiskalnih opterećenja. Iako iznos nije obavezujući, sama mogućnost neoporezive isplate za mnoge poslodavce predstavlja alat kojim mogu, ako žele, dodatno pomoći svojim radnicima.
Manji iznos nego ranije
Tokom prethodne godine maksimalni neoporezivi iznos bio je znatno veći. U jednom dijelu godine iznosio je čak 450 KM, dok je kasnije smanjen na 400 KM. Upravo zbog toga najavljeni limit od 250 KM za 2026. godinu izazvao je različite reakcije, jer je jasno da je riječ o osjetnom smanjenju u odnosu na raniji period.
U Vladi Federacije BiH ovaj potez pravdaju potrebom da se zadrži fiskalna stabilnost, ali i da se privredi ostavi određeni manevarski prostor. Ideja je da se ne opterećuje budžet dodatnim rashodima, dok se istovremeno poslodavcima omogućava da samostalno odluče hoće li i u kojem obimu koristiti ovu mogućnost.
Poruka privredi
Premijer je ovu odluku predstavio kao model koji bi trebao funkcionisati kroz saradnju države i poslodavaca, bez uvođenja novih nameta ili komplikovanih procedura.
– Direktnu subvenciju radnicima vidimo kao prostor da poslodavci, u skladu sa svojim mogućnostima, ojačaju standard zaposlenih bez dodatnih poreznih opterećenja – rekao je Nikšić.
Prema njegovim riječima, država ovim potezom ne nameće obavezu, već otvara mogućnost, što bi u praksi trebalo značiti veću fleksibilnost za firme različite veličine i finansijske snage.
Najava smanjenja doprinosa
U istom obraćanju najavljeno je i da bi Vlada Federacije, nakon što budu vidljivi puni efekti novog zakonskog rješenja o fiskalizaciji transakcija, mogla donijeti odluku o smanjenju stope doprinosa na plaće. Takav potez bi, prema najavama, trebao dodatno rasteretiti poslodavce i stvoriti uslove za realno povećanje plata zaposlenima.
Ova najava posebno je značajna jer se pitanje visokih doprinosa godinama navodi kao jedan od glavnih razloga zbog kojih poslodavci teško povećavaju neto primanja radnika. Ukoliko bi došlo do smanjenja doprinosa, dio tereta bi bio skinut sa privrede, što bi moglo imati pozitivne efekte i na tržište rada, iako će stvarni rezultati zavisiti od konkretnih zakonskih rješenja.
Rasprave u Parlamentu
Pred Zastupnički dom Federalnog parlamenta nalazi se dvodnevna sjednica na kojoj se, osim o budžetu, raspravlja i o zakonima koji bi mogli imati dugoročne posljedice po ekonomsku sliku Federacije. Među njima su i prijedlozi vezani za PIO/MIO sistem, fiskalizaciju i druga pitanja koja direktno utiču na radnike i poslodavce.
Ove rasprave dolaze u osjetljivom trenutku, jer se sve češće govori o potrebi reformi koje bi zaustavile odlazak radne snage i poboljšale uslove rada u realnom sektoru. Ipak, mnogi upozoravaju da parcijalne mjere, poput neoporezive pomoći, ne mogu same po sebi riješiti duboke strukturne probleme.
Odluka na poslodavcima
Važno je naglasiti da isplata neoporezive pomoći nije obavezna. Sve zavisi od odluke samih poslodavaca – neko će iskoristiti ovu mogućnost, neko neće. Vlada Federacije BiH ovom odlukom firmama samo otvara vrata da takvu pomoć mogu isplatiti lakše, bez dodatnih poreznih troškova i administrativnih prepreka.
Za dio radnika ova pomoć može predstavljati značajno olakšanje, dok će za druge ostati samo teorijska mogućnost. U praksi će se tek vidjeti koliko će poslodavaca odlučiti da iskoristi ponuđeni okvir i na koji način će se ova mjera odraziti na ukupni standard zaposlenih u Federaciji Bosne i Hercegovine.