Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine kasno sinoć usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, i to jednoglasno, sa 86 glasova za, bez ijednog glasa protiv ili suzdržanog. Ovim glasanjem napravljen je jedan od ključnih koraka kada je riječ o budućnosti penzijskog sistema u Federaciji BiH, ali konačna odluka još uvijek nije donesena.
Usvojeni zakon sada se nalazi pred Domom naroda Parlamenta FBiH, koji bi o njemu trebao raspravljati i odlučivati na sjednici zakazanoj za 23. januar. Upravo ta sjednica, prema najavama, odlučiće hoće li penzioneri u 2026. godini dobiti znatno veća primanja ili će se zadržati dosadašnji, znatno skromniji rast.
Zakon koji se tiče stotina hiljada ljudi
Riječ je o jednom od najznačajnijih reformsko-socijalnih zakona u aktuelnom mandatu, koji se direktno odnosi na više od 465.000 penzionera u Federaciji BiH. Osim trenutnog standarda penzionera, izmjene Zakona imaju za cilj i dugoročnu stabilnost penzijskog sistema, koji se već godinama suočava s ozbiljnim demografskim i fiskalnim izazovima.
Federalni ministar rada i socijalne politike naglasio je da izmjene nisu rezultat jednostrane odluke Vlade, već višemjesečnog procesa dogovora sa predstavnicima penzionera i socijalnim partnerima.
– Ove izmjene pripremane su u dogovoru i na zahtjev Saveza udruženja penzionera Federacije BiH. Zajedno smo tražili rješenja koja popravljaju standard penzionera, ali istovremeno čuvaju stabilnost sistema, svjesni da je penzijski fond neraskidivo vezan za stanje tržišta rada, demografiju i fiskalne kapacitete Federacije – izjavio je ministar.
Tematska rasprava kao prekretnica
Ministar je podsjetio da je Parlament Federacije BiH još u augustu prošle godine održao posebnu tematsku raspravu o stanju u penzijskom i invalidskom sistemu, finansijskom položaju Zavoda PIO, kao i budućim kretanjima cijelog sistema. Ta rasprava, kako je istaknuto, bila je ključna za definisanje pravca budućih zakonskih izmjena.
– Tu raspravu smo otvorili javno i transparentno, kako bi svi imali jasan uvid u realne mogućnosti sistema. Nakon toga, Parlament je donio zaključak kojim je zadužio Vladu Federacije da izmjene Zakona o PIO uputi u parlamentarnu proceduru. Taj zaključak smo ispoštovali i zakon je upućen u nepromijenjenom obliku u kojem je ranije predstavljen – rekao je Delić.
Novi model usklađivanja penzija
Suština predloženih izmjena ogleda se u novom modelu usklađivanja penzija, koji bi, prema procjenama, donio znatno veći rast primanja nego dosadašnji sistem. Novi model kombinuje rast potrošačkih cijena i rast prosječne plate, u omjeru 60:40 ili obratno, pri čemu se uvijek primjenjuje povoljnija varijanta za penzionere.
– Stečena prava se ne diraju. Nijednim budućim usklađivanjem penzije se ne mogu smanjiti – naglasio je ministar.
Procjene pokazuju da bi po novom modelu u 2026. godini ukupno povećanje penzija iznosilo oko 17 posto, dok bi po važećem zakonu rast bio tek oko pet posto, što je značajna razlika za većinu penzionera.
Dva povećanja godišnje
Jedna od važnih novina odnosi se i na dinamiku usklađivanja. Umjesto dosadašnjeg jednog godišnjeg usklađivanja, od 2026. godine penzije bi se povećavale dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Time se, kako navode iz Ministarstva, izbjegava dugotrajno čekanje na korekcije primanja u uslovima rasta troškova života.
Zakon predviđa i uvođenje više nivoa najniže penzije u zavisnosti od dužine radnog staža, ograničavanje najviših penzija radi smanjenja velikih razlika, jačanje zaštitnih mehanizama u sistemu, te proširenje prava na naknadu troškova sahrane i na osobe koje su te troškove stvarno snosile.
Šta slijedi za tri dana
Ministar je nakon sinoćnjeg glasanja dodatno pojasnio da će se vrlo brzo znati konačna sudbina zakona i penzija u narednoj godini.
– Za tri dana znat ćemo hoće li penzije u 2026. godini rasti za ukupno 17,2 posto ili tek pet do šest posto – rekao je.
Ukoliko Dom naroda potvrdi odluku Zastupničkog doma i usvoji izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, već u februaru slijedi prvo povećanje penzija od 11,6 posto, koje se odnosi na januarske penzije, dok bi drugo povećanje uslijedilo u julu, u iznosu od dodatnih 5,6 posto.
– Ova rješenja nisu savršena, ali su realna, finansijski održiva i značajno bolja od postojećih. Ovo nije zakon protiv penzionera, već zakon koji osigurava dugoročnu sigurnost penzijskog sistema i dostojanstveniji život za one koji su ga gradili – zaključio je ministar.
U narednim danima, pažnja stotina hiljada penzionera biće usmjerena ka Domu naroda, gdje će pasti konačna odluka o tome da li ih u 2026. godini očekuje značajno veće povećanje penzija ili nastavak dosadašnje, znatno skromnije dinamike rasta.