Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čime je napravljen jedan od najznačajnijih koraka ka temeljitoj reformi penzijskog sistema u posljednjih nekoliko godina. Ovaj zakon direktno utiče na sadašnje i buduće penzionere, ali i na ukupnu stabilnost penzijskog fonda u Federaciji BiH, zbog čega je izazvao veliku pažnju javnosti.
Najvažnija promjena odnosi se na način obračuna najniže penzije, koji se po prvi put jasno veže za dužinu radnog staža. Time se napušta dosadašnji model fiksnog iznosa najniže penzije i uvodi sistem koji, prema najavama predlagača, treba donijeti više pravičnosti i bolje vrednovanje dugogodišnjeg rada.
Novi model obračuna
Dosadašnji sistem podrazumijevao je jedinstven iznos najniže penzije, bez obzira na to da li je neko radio 15 ili 40 godina. Trenutno taj iznos iznosi 670 KM, ali novi zakon predviđa potpuno drugačiji pristup. Umjesto fiksne cifre, najniža penzija za nove korisnike bit će određivana kao procenat prosječne penzije ostvarene u Federaciji BiH.
Ovakav model uvodi jasnu razliku među penzionerima na osnovu dužine radnog vijeka, čime se šalje poruka da se dugogodišnji rad mora prepoznati i nagraditi kroz veća primanja u starosti.
Stepenovanje prema stažu
Prema predloženoj tablici obračuna, visina najniže penzije zavisit će od ukupnog broja godina penzijskog staža.
Za penzionere sa 15 do 20 godina staža, najniža penzija iznosit će 60 posto prosječne penzije u Federaciji BiH. U rasponu od 20 do 40 godina staža, procenat će se postepeno povećavati, u skladu s brojem godina koje je osiguranik proveo u radnom odnosu. Oni koji imaju više od 40 godina staža moći će računati na najnižu penziju u visini od čak 95 posto prosječne penzije.
Na ovaj način, sistem uvodi jasnu hijerarhiju i razliku između minimalnog staža i punog radnog vijeka, što je godinama bio jedan od ključnih zahtjeva penzionera.
Finansijske projekcije
Uz Prijedlog zakona, Vlada Federacije BiH dostavila je i detaljne finansijske projekcije rasta najnižih penzija, koje se odnose na period do 1. jula 2028. godine. Prema tim procjenama, očekuje se stabilniji i predvidljiviji rast penzija, uz znatno bolju zaštitu onih koji su ostvarili puni ili skoro puni radni staž.
Jedna od važnih novina jeste i polugodišnje usklađivanje penzija. Umjesto dosadašnjeg jednog godišnjeg usklađivanja, penzije će se ubuduće usklađivati dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula. Time se, kako navode predlagači, smanjuje vremenski razmak između rasta troškova života i prilagođavanja penzija.
Dugoročna održivost
Predloženi model obračuna najnižih penzija predstavljen je kao kompromis između socijalne osjetljivosti i finansijske održivosti sistema. Cilj je da se penzionerima obezbijedi dostojniji život, ali da se istovremeno ne ugrozi stabilnost penzijskog fonda, koji zavisi od broja zaposlenih, visine doprinosa i demografskih kretanja.
Naglašeno je da se stečena prava postojećih penzionera ne diraju, te da nijednim budućim usklađivanjem penzije ne mogu biti smanjene, što je bila jedna od glavnih bojazni u javnosti nakon najave izmjena zakona.
Ratni staž
Važna napomena odnosi se i na poseban, odnosno ratni staž. I dalje ostaje na snazi pravilo prema kojem se period proveden u odbrani Bosne i Hercegovine računa u dvostrukom trajanju. Taj staž ulazi u ukupni penzijski staž i ima direktan uticaj na ostvarivanje prava i visinu penzije, u skladu s važećim propisima.
Šta slijedi dalje
Kako bi izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju stupile na snagu, neophodno je da ih potvrdi i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Sjednica na kojoj će se delegati izjasniti o ovom zakonu zakazana je za petak, 23. januar, a upravo ta sjednica odlučit će da li novi sistem obračuna najnižih penzija počinje s primjenom.
Ukoliko Dom naroda da zeleno svjetlo, Federacija BiH će ući u novu fazu penzijskog sistema, u kojoj će se godine rada konačno jasnije odražavati na visinu penzije, što je bio dugogodišnji zahtjev velikog broja penzionera.