Zastupnica Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine Alma Kratina u opširnom istupu iznijela je niz oštrih kritika na račun aktuelne vlasti, posebno političkog djelovanja Trojke. Kako navodi, umjesto da rješenja traže unutar institucija, sve češće se oslanjaju na intervencije visokog predstavnika i međunarodnih aktera, što, prema njenom mišljenju, pokazuje ozbiljnu političku nesnalažljivost.
Budžet i Fond solidarnosti
Posebno je istakla odnos vlasti prema teško oboljelim građanima, naročito onkološkim pacijentima. Kratina naglašava da Demokratska fronta ne podržava dosadašnju praksu u kojoj se zakonom propisana sredstva ne uplaćuju u Fond solidarnosti.
– Ne podržavamo ovakav odnos prema onkološkim pacijentima i amandmanski smo tražili da se u Budžetu Federacije za ovu godinu 20% sredstava koja pripadaju Federaciji po osnovu akciza na duhan i alkohol prebace direktno u Fond solidarnosti – rekla je Kratina.
Dodala je da ni ranije vlade, ali ni aktuelna većina predvođena Trojkom i HDZ-om, nisu pokazale stvarnu volju da se ovo pitanje sistemski riješi, iako se radi o jednoj od najosjetljivijih kategorija stanovništva.
Bijeli hljeb i privilegije zastupnika
Govoreći o propaloj inicijativi za ukidanje bijelog hljeba i paušala profesionalnim zastupnicima, Kratina je naglasila da Klub Demokratske fronte ima jasan i jedinstven stav.
– Kada je u pitanju Klub Demokratske fronte, potpuno smo jedinstveni u stavu koji smo iskazali kroz glasanje za ukidanje ovih beneficija – istakla je.
Prema njenim riječima, protiv ove inicijative uglavnom su bili zastupnici vladajućih stranaka, dok je svega nekoliko glasova nedostajalo da se ta tačka uopće nađe na dnevnom redu. Smatra da takvo ponašanje pokazuje koliko su pojedini političari udaljeni od realnih problema građana.
Penzije i socijalna pravda
Kratina se osvrnula i na novi zakon kojim se reguliše visina penzija, navodeći da on ima i pozitivne i problematične aspekte. Pozdravila je uvođenje prosječne plate kao faktora za usklađivanje penzija i činjenicu da će se usklađivanje vršiti dva puta godišnje.
Ipak, upozorava da diferencijacija minimalnih penzija po godinama staža, uvedena „preko noći“, ostavlja dio penzionera na izuzetno niskim iznosima.
– Ovo zakonsko rješenje uvodi određeni stepen pravednosti, ali istovremeno ostavlja veliki broj ljudi ispod granice dostojanstvenog života – poručila je.
Porodilje i zdravstvena zaštita
Jedna od tema bila je i pravo porodilja na pratnju tokom poroda. Kratina je naglasila da Demokratska fronta u potpunosti podržava stav Svjetske zdravstvene organizacije, ali da je problem u neradu nadležnih ministarstava.
– Mi podržavamo struku i jasno izražene standarde, ali je neprihvatljivo da se odgovornost prebacuje dok Ministarstvo zdravstva ne radi svoj dio posla – navela je.
Sport, kultura i blokade
Kratina je izrazila žaljenje što vrhunski sportisti u Bosni i Hercegovini nemaju sistemsku podršku kakvu zaslužuju, podsjećajući da zakon o doživotnoj naknadi za zaslužne sportiste već godinama stoji u proceduri.
Kada je riječ o kulturi, posebno je ukazala na blokadu rada Fondacije za kinematografiju, ocijenivši da ni najbolji zakoni ne znače ništa ako se ne provode u praksi. Smatra da su međustranački sukobi i nedostatak političke volje doveli do potpune paralize ovog sektora.
Policijski zakon i uloga OSCE-a
Osvrnula se i na pokušaj Vlade Federacije BiH da po hitnom postupku izmijeni zakon o policijskim službenicima, što je naišlo na protivljenje i međunarodnih aktera i sindikata.
– U tom prijedlogu je mnogo toga sporno i zato smo odbili da se zakon razmatra po hitnom postupku – naglasila je.
Trojka i Južna interkonekcija
Govoreći o Južnoj interkonekciji, Kratina smatra da je riječ o strateškom projektu koji nema alternativu, ali je kritikovala političko ponašanje Trojke.
– Trojka se ne snalazi i rješenja stalno traži izvan institucija, kod visokog predstavnika ili drugih međunarodnih adresa – poručila je.
Dodala je da je upravo takav pristup viđen i tokom glasanja o Južnoj interkonekciji, što, prema njenom mišljenju, dugoročno slabi institucionalni kapacitet države.
Na kraju je zaključila da Bosna i Hercegovina ima dovoljno znanja i resursa da sama rješava ključna pitanja, ali da je za to potrebna politička odgovornost i hrabrost da se odluke donose unutar institucija, a ne izvan njih.