Odluka dijela sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da glasaju protiv proglašenja Vlade Republike Srpske neustavnom izazvala je snažne političke reakcije, a među najoštrijima je ona iz Demokratske fronte. Iz ove stranke poručuju da je riječ o direktnoj posljedici pogrešnih i, kako navode, opasnih političkih odluka vladajuće Trojke, koje su donošene uz popuštanje zahtjevima HDZ-a BiH.
Glasanje sudija
Informacija da su sudije Marin Vukoja i Valerija Galić glasali protiv odluke kojom bi Vlada RS-a bila proglašena neustavnom, u Demokratskoj fronti vide kao potvrdu svojih ranijih upozorenja. Prema njihovoj ocjeni, izbor Marina Vukoje u Ustavni sud BiH bio je politički motivisan, a ne zasnovan na stručnosti i nezavisnosti koja bi trebala krasiti sudiju najviše sudske instance u državi.
Iz DF-a podsjećaju da su još tokom parlamentarnih rasprava upozoravali da se ovakvim imenovanjima dugoročno slabi ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine, ali su ta upozorenja, kako tvrde, tada ignorisana.
Upozorenja DF-a
Demokratska fronta navodi da je kroz rad u Parlamentu Federacije BiH kontinuirano ukazivala na štetnost dogovora Trojke i HDZ-a kada je riječ o ključnim institucijama države. Smatraju da je upravo Ustavni sud BiH institucija koja mora ostati izvan političkih trgovina, jer predstavlja posljednju liniju odbrane Ustava i pravnog poretka.
Prema njihovom stavu, podrška Trojke kandidatu bliskom HDZ-u otvorila je prostor za snažniji politički uticaj unutar Suda, što se sada, kako navode, jasno reflektuje kroz konkretna glasanja i odluke.
Novi planovi vlasti
Posebnu zabrinutost u Demokratskoj fronti izazivaju najave da Trojka i HDZ planiraju nastaviti sa sličnim modelom imenovanja i u narednom periodu. Kako navode, u planu je izbor još po jednog sudije Ustavnog suda BiH, i to „u paketu“, što dodatno produbljuje sumnje u političku pozadinu cijelog procesa.
Prema tim najavama, umjesto sudije Mirsada Ćemana koji odlazi u penziju, Trojka bi imenovala kandidata po vlastitom izboru, dok bi HDZ, nakon Marina Vukoje, dobio priliku da predloži još jednog sudiju umjesto Valerije Galić, koja također odlazi u penziju. Time bi, smatraju u DF-u, uticaj HDZ-a u Ustavnom sudu postao presudan.
Etnički pristup
Iako se sudije Ustavnog suda BiH formalno ne biraju po etničkoj osnovi, već iz dva entiteta na građanskom principu, Demokratska fronta upozorava da je aktuelna vlast taj proces faktički pretvorila u etničko pitanje. Takav pristup, kako navode, ima potencijalno dalekosežne i opasne posljedice po budućnost države.
Iz DF-a ističu da se time jača etnički princip odlučivanja, dok se građanski koncept i interes države guraju u drugi plan. Smatraju da ovakav razvoj događaja olakšava buduće pokušaje blokada, opstrukcija i političkih ucjena unutar ključnih institucija Bosne i Hercegovine.
Posljedice po državu
Prema ocjeni Demokratske fronte, svaki pomak odnosa snaga unutar državnih institucija u korist etničkog, a na štetu građanskog principa, direktno slabi Bosnu i Hercegovinu. Upozoravaju da se na taj način otvara prostor za daljnje destabilizacije, nove političke krize i pokušaje urušavanja države iznutra.
Posebno naglašavaju da će odluke koje se danas donose imati posljedice koje će se osjećati godinama, možda i decenijama, jer sudije Ustavnog suda imaju dug mandat i značajan uticaj na tumačenje Ustava i ključnih zakona.
Poziv javnosti
Na kraju saopćenja, Demokratska fronta upućuje jasan poziv građanima, ali i stručnoj javnosti, posebno pravnicima, da dignu glas protiv, kako navode, pravnog urušavanja države. Smatraju da odgovornost za odbranu ustavnopravnog poretka ne leži samo na političkim strankama, već i na cjelokupnom društvu.
Iz DF-a poručuju da se Bosna i Hercegovina ne smije prepustiti političkim trgovinama i kratkoročnim interesima, te da je krajnje vrijeme da se jasno povuče linija između zaštite države i popuštanja politikama koje, kako tvrde, vode ka njenom slabljenju.