Rad Komisije za saobraćaj i komunikacije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ušao je u novu, znatno ozbiljniju fazu nakon što je potvrđeno da će javno saslušanje rukovodstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine biti održano 11. februara. Ova odluka dolazi nakon niza opstrukcija, izbjegavanja saradnje i, kako tvrde članovi Komisije, otvorenog ignorisanja parlamentarnog nadzora.
Na javno saslušanje pozvani su direktor BHANSA-e Davorin Primorac, njegov zamjenik Sanjin Hadžiomerović, kao i Tomislav Marinković. Fokus saslušanja bit će rad rukovodstva Agencije, stanje u instituciji, ali i sumnje u zakonitost pojedinih postupaka, naročito u segmentu javnih nabavki i odnosa prema zaposlenima.
Iznenadno kolektivno bolovanje
Prvobitno saslušanje bilo je zakazano za 20. januar, ali je otkazano u posljednjem trenutku. Rukovodstvo BHANSA-e tada je obavijestilo Komisiju da se saslušanju ne može odazvati jer su svi rukovodioci istovremeno na bolovanju. Takvo obrazloženje izazvalo je brojne reakcije, kako u parlamentarnim krugovima, tako i u javnosti, jer se teško može smatrati slučajnošću da se kompletno rukovodstvo istovremeno razboli baš uoči javnog saslušanja.
Ovakav potez dodatno je pojačao sumnje da se radi o svjesnom izbjegavanju odgovornosti i pokušaju kupovine vremena.
Dopis puncu i politička zaštita
Posebnu pažnju izazvala je činjenica da je direktor BHANSA-e Davorin Primorac, inače zet predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića, neposredno prije zakazanog saslušanja uputio dopis članovima Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Taj dopis je, prema dostupnim informacijama, stigao i do samog Čovića, ali i do predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto.
U dopisu se Primorac žalio da se na njega i rukovodstvo BHANSA-e, kako je naveo, vrši pritisak i politička hajka od strane Komisije za saobraćaj i komunikacije. Ovakav potez protumačen je kao pokušaj da se putem političkih veza izvrši pritisak na Parlament i zaustavi ili obesmisli nadzor nad radom Agencije.
Primorac je otišao i korak dalje, tražeći sazivanje oba doma Parlamentarne skupštine BiH kako bi se raspravljalo o, kako je naveo, neprimjerenim pritiscima na rukovodstvo BHANSA-e. Taj zahtjev dodatno je učvrstio utisak da se umjesto odgovora na konkretna pitanja pokušava zamijeniti teze i skrenuti pažnja sa suštine problema.
Novi termin i uporna Komisija
Uprkos svemu, Komisija za saobraćaj i komunikacije nije odustala. Nakon što se rukovodstvo nije pojavilo u januaru, donesena je odluka da se javno saslušanje ipak održi u februaru, tačnije 11. februara. Time je Komisija poslala jasnu poruku da parlamentarni nadzor neće biti obesmišljen bolovanjima, dopisima i političkim pritiscima.
Istovremeno, u javnosti se sve češće postavlja pitanje da li se rukovodstvo BHANSA-e uopšte vratilo sa bolovanja, s obzirom na to da Agenciju u međuvremenu napuštaju brojni zaposlenici, uključujući i kontrolore letenja, što predstavlja ozbiljan problem za sigurnost zračnog saobraćaja.
Inspekcija i zahtjev za dokumentacijom
Zbog kontinuiranog odbijanja da dostavi tražene informacije i dokumentaciju, Komisija je zatražila hitnu reakciju Upravnog inspektorata Bosne i Hercegovine. Inspektoratu je upućen zahtjev da izvrši neposredni inspekcijski nadzor u BHANSA-i i poduzme zakonom propisane mjere.
Komisija je posebno insistirala na dostavljanju kompletne dokumentacije o javnim nabavkama. Prema zaključku koji je proslijeđen Inspektoratu, od BHANSA-e se traži da Komisiji dostavi kopije svih ugovora o javnim nabavkama zaključenih u periodu od 1. januara 2023. godine do 1. decembra 2025. godine.
Odbijanje da se ova dokumentacija dostavi ocijenjeno je kao direktno kršenje obaveze saradnje s Parlamentom i dodatno je produbilo sumnje u zakonitost poslovanja Agencije.
Institucije na testu
Slučaj BHANSA-e sve više prerasta u ozbiljan test za institucije Bosne i Hercegovine. Pitanje više nije samo rad jedne agencije, već sposobnost Parlamenta da vrši nadzor nad institucijama i da li su političke veze jače od zakona i odgovornosti.
Javno saslušanje zakazano za 11. februar moglo bi dati prve konkretne odgovore, ali i otvoriti nova pitanja. Hoće li se rukovodstvo konačno pojaviti, hoće li dokumentacija biti dostavljena i hoće li se rasvijetliti uloga političkog uticaja u radu BHANSA-e, ostaje da se vidi.
Jedno je sigurno, ovaj slučaj više nije tehničko pitanje saobraćaja, već ozbiljna politička i institucionalna afera koja bi mogla imati dalekosežne posljedice.