Otvoreni politički sukob unutar Predsjedništva Bosne i Hercegovine dobio je novu dimenziju nakon što je član Predsjedništva Denis Bećirović javno optužio predsjedavajućeg Željka Komšića za kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Povod za žestoku razmjenu riječi je odluka Predsjedništva BiH o Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika, koju Komšić, prema Bećirovićevim navodima, odbija potpisati, iako je zakonito usvojena.
Bećirović je reagovao na današnje Komšićeve optužbe, ističući da se umjesto odgovora na konkretna pitanja pokušava skrenuti pažnja sa suštine problema. Prema njegovim riječima, ključni problem nije politička polemika, već kontinuirano nepoštivanje odluke Predsjedništva BiH, što već godinama proizvodi ozbiljne posljedice po zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa države.
On je podsjetio da je izbacivanje međunarodnih članova iz Komisije za nacionalne spomenike rezultiralo potpunom blokadom njenog rada i nizom štetnih posljedica, zbog čega je, kako navodi, insistirao da se to pitanje hitno vrati u ustavne i dejtonske okvire, u skladu s Aneksom 8 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Optužbe bez odgovora
Bećirović tvrdi da se dugo suzdržavao od javnih reakcija na, kako ih opisuje, učestale napade Komšića i njegovih najbližih saradnika. Međutim, smatra da je sada došlo vrijeme da se jasno i javno kaže šta se dešava u vrhu države, jer je, prema njegovim riječima, riječ o ozbiljnom urušavanju institucija i ignorisanju važećih odluka.
– Možda je najbolje pustiti ih da sami pokažu ko su, kakvi su i kakvu politiku vode. Oni pokazuju ono što je manje-više svima poznato – da su bili i ostali obični satelit SDA. Zato se Komšić pokušava obračunati sa mnom, a ne sa Bakir Izetbegović – poručio je Bećirović.
U ovom kontekstu, Bećirović smatra da Komšićevi istupi nisu motivisani brigom za državne interese, već pokušajem da se prikrije vlastita politička odgovornost i kontinuitet djelovanja koji, po njegovom stavu, traje godinama.
Kratko pamćenje kao politička strategija
Posebno se osvrnuo na Komšićeve optužbe vezane za izbor predsjedavajuće Vijeća ministara Bosne i Hercegovine. Bećirović podsjeća da Komšić nije prvi put glasao za kadrove HDZ-a, te da se takvi potezi mogu jasno dokumentovati kroz ranije odluke Predsjedništva BiH i Parlamentarne skupštine.
Prema njegovim riječima, još 2012. godine Komšić i Bakir Izetbegović glasali su za izbor Vjekoslava Bevande za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Također, 2015. godine stranke DF i SDA podržale su izbor Borjane Krišto za zamjenicu predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, što, kako ističe, jasno pokazuje kontinuitet političkih odluka koje se danas pokušavaju relativizirati.
– Nije dobro igrati na kartu kratkog pamćenja. Komšić je 2019. godine glasao i za izbor Dodikovog Zoran Tegeltija za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, najgoreg predsjedavajućeg kojeg je Bosna i Hercegovina ikada imala. Umjesto prodavanja magle, neka objasni korisnost tih poteza – naglasio je Bećirović.
On smatra da je upravo ovakvo selektivno prisjećanje prošlih odluka dio problema koji kontinuirano opterećuje političke odnose u zemlji i dodatno produbljuje nepovjerenje među institucijama.
Komisija kao test Dejtona
U središtu ovog sukoba nalazi se Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, tijelo od izuzetne važnosti za afirmaciju državnog identiteta i zaštitu kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Bećirović naglašava da je upravo ignorisanje Aneksa 8 Dejtonskog sporazuma dovelo do dugogodišnje blokade rada Komisije, te da je njeno vraćanje u zakonite okvire pitanje poštivanja međunarodnih obaveza države.
Prema njegovom stavu, odbijanje potpisivanja zakonite odluke Predsjedništva ne može se pravdati političkim neslaganjem, jer se time direktno krši ustavni poredak i međunarodni sporazum koji je temelj postdejtonske BiH. Takvo ponašanje, kako tvrdi, ima dugoročne posljedice i šalje poruku da se odluke najvišeg državnog organa mogu proizvoljno ignorisati.
Sporno imenovanje ambasadorice
Na kraju svog obraćanja, Bećirović je problematizirao i Komšićev prijedlog za imenovanje Željane Zovko za ambasadoricu Bosne i Hercegovine u Kraljevini Španiji. Taj potez ocijenio je kao izrazito štetan i suprotan interesima države, navodeći da se radi o političkoj odluci koja može dodatno oslabiti međunarodnu poziciju BiH.
Prema njegovim riječima, takva imenovanja ne doprinose jačanju diplomatske mreže niti afirmaciji državnih stavova, već predstavljaju nastavak pogrešnih kadrovskih rješenja koja su Bosnu i Hercegovinu već skupo koštala na međunarodnoj sceni.
Cijeli sukob, kako se može zaključiti iz Bećirovićevih poruka, pokazuje dubinu političkih razlika unutar Predsjedništva BiH i ozbiljnost krize povjerenja na samom vrhu države. U situaciji kada su institucije već opterećene blokadama i opstrukcijama, ovakav otvoreni obračun dodatno potvrđuje koliko je teško postići minimum političkog konsenzusa, čak i oko pitanja koja su jasno regulisana Dejtonskim sporazumom i važećim zakonima.