Piše: Redakcija eDijaspora
Istup predsjednice Naše stranke Sabine Ćudić nakon povratka iz Washingtona izazvao je novu političku polemiku jer se direktno veže za predstojeći izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Tema je važna zato što bi način izbora sudija mogao dugoročno odrediti političku ravnotežu i stabilnost državnih institucija. Upravo zbog toga njen poziv na definisanje zajedničkog cilja probosanskih stranaka već se tumači kao poruka upućena i partnerima u vlasti i opoziciji.
– Postavlja se pitanje, gdje leži bh. politički i ekonomski interes? Duboko vjerujem da bh. politički i ekonomski interes mora sadržavati i dignitet i samopoštovanje. To nije neosnovana bahatost, niti viđenje sebe kao većeg ili snažnijeg niti busanje lažnim optimizmom ili s druge strane nadom i pozicijom žrtve kao jedinim alatima. Isto tako samopoštovanje nije samo po sebi dovoljno. Ali je neophodni početak. Kao što je definisanje zajedničkog cilja probosanskih snaga naredni neophodan korak – rekla je Ćudić.
Kontekst dugog političkog spora
Njen govor dolazi nakon višegodišnjeg političkog sukobljavanja u kojem su pojedine stranke iz vlasti tvrdile da su glavnu odgovornost za krize u državi snosile SDA i DF. Paralelno s tim, često se naglašavalo kako potezi HDZ-a i SNSD-a nisu strateški već kratkoročni politički manevri, te da je moguće postići stabilan sporazum kroz kompromis i ustupke.
U takvoj atmosferi insistiralo se da bi dodatni ustupci, posebno u vezi izborne reforme, mogli promijeniti odnose između političkih blokova. Dio političke scene vjerovao je da bi to dovelo do slabljenja saveza između Dragana Čovića i Milorada Dodika, kao i do stabilnijeg političkog okruženja. Međutim, događaji koji su uslijedili pokazali su da političke procjene nisu bile jednostavne kako se predstavljalo.
Preokret prošle godine
Politička situacija dramatično se promijenila nakon poteza lidera SNSD-a u martu prošle godine, koji su izazvali ozbiljnu institucionalnu krizu i dodatno pojačali nepovjerenje između političkih aktera. Umjesto smirivanja odnosa, došlo je do daljeg udaljavanja i zaoštravanja retorike.
Posebno je odjeknulo to što ključni politički partneri nisu reagovali jedinstveno u zaštiti državnih institucija, što je u javnosti otvorilo pitanje političkih procjena i strategije. Upravo iz takvog političkog ambijenta dolazi poziv na redefinisanje zajedničkog cilja probosanskih snaga.
Promjena međunarodnih okolnosti
Istovremeno su se promijenile i međunarodne okolnosti. Promjena američke administracije i odlazak ranijeg ambasadora ostavili su vlast bez dijela diplomatske podrške na koju je ranije računala. Time je politički prostor za djelovanje postao znatno uži.
Bez snažne međunarodne podrške vlast se našla pred težim izazovima, posebno jer su politički procesi postali složeniji i na unutrašnjem i na vanjskom planu. To je dodatno povećalo važnost svake odluke koja se odnosi na ključne institucije države.
Izbor sudija kao ključno pitanje
Upravo zato predstojeći izbor sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine dobija poseban značaj. Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH već je formirao radnu grupu i raspisivanje konkursa označilo je početak procesa koji bi mogao imati dugoročne posljedice.
Postoji bojazan da bi jedno od mjesta moglo pripasti kandidatu bliskom HDZ-u kroz politički dogovor, dok bi zauzvrat druga strana dobila podršku za vlastitog kandidata. Takav odnos snaga mogao bi uticati na odlučivanje u najvažnijoj pravosudnoj instituciji u državi.
Ukoliko bi i Narodna skupština Republike Srpske popunila svoja upražnjena mjesta, određeni politički blokovi mogli bi imati značajan uticaj na četiri od devet sudija. U situacijama političke krize i jedan glas mogao bi biti presudan, što dodatno pojačava osjetljivost procesa.
Mogućnost političkog dogovora
Zbog toga se sve češće govori o mogućnosti da stranke vlasti pokušaju postići sporazum sa SDA i DF-om kako bi zajednički izabrali sudije koji ne bi djelovali u interesu političkih blokova. Takav potez bi imao i politički i institucionalni značaj.
Time bi se smanjila mogućnost političke trgovine funkcijama, ali i testirala stvarna spremnost političkih aktera da državne interese stave iznad stranačkih. Ukoliko bi opozicija odbila takav prijedlog, politička situacija bila bi jasnija javnosti. Ako bi pristala, otvorio bi se prostor za drugačiji odnos među strankama.
Test političke vjerodostojnosti
Zbog toga se poziv na jedinstvo probosanskih snaga sada posmatra kao konkretan politički test. Hoće li ostati samo politička poruka ili će se pretvoriti u stvarne poteze zavisit će upravo od izbora sudija Ustavnog suda.
Ukoliko proces rezultira jačanjem političkog uticaja unutar suda, pozivi na jedinstvo mogli bi izgubiti smisao i ostati samo politička retorika. Ako se, međutim, postigne drugačiji dogovor, to bi moglo označiti početak stabilnijeg političkog perioda, iako će put do njega biti spor i pun nesuglasica.
Ova situacija pokazuje da odluke o institucijama često imaju daleko veće posljedice od dnevnih političkih prepirki. Upravo zato izbor sudija Ustavnog suda danas nije samo pravno nego i presudno političko pitanje budućnosti Bosne i Hercegovine.
Autor: David Tufek