Najava mogućih novih američkih sankcija ponovo je otvorila pitanja političke stabilnosti i borbe protiv korupcije na Zapadnom Balkanu. O ovoj temi govorio je politički analitičar Dušan Janjić, navodeći da bi Sjedinjene Američke Države uskoro mogle donijeti konkretne odluke koje bi obuhvatile pojedince i kompanije iz regiona. Prema njegovim riječima, mjere bi mogle stupiti na snagu već tokom marta, a imale bi i šire političke posljedice.
Moguće sankcije već u martu
Janjić smatra da američke institucije raspolažu pravnim okvirom koji im omogućava brzo djelovanje. Naglasio je da su rokovi jasno definisani i da bi odluke mogle uslijediti u relativno kratkom periodu.
– Odluka o sankcijama mogla bi biti donijeta u narednih 15 do 20 dana, a mjere bi morale biti primijenjene najkasnije 90 dana od potpisivanja Zakona o autorizaciji nacionalne odbrane (NDAA), čiji je dio i Zakon o demokratiji Zapadnog Balkana – rekao je Janjić.
Prema njegovoj procjeni, to znači da bi prve konkretne mjere mogle biti vidljive već sredinom marta.
Na koga bi se odnosile mjere
Kako navodi, sankcije bi bile usmjerene na političke i poslovne aktere za koje američke institucije procijene da narušavaju demokratske procese i stabilnost regiona. Poseban fokus, prema njegovim riječima, bio bi na borbi protiv organizovanog kriminala i finansijskih zloupotreba.
Janjić objašnjava da se radi o mehanizmima koji su već ranije primjenjivani, ali bi sada mogli biti prošireni na širi krug osoba i kompanija. U praksi to obično znači zabranu poslovanja sa američkim firmama, blokadu imovine i zabranu putovanja.
Pravna osnova
U svom objašnjenju naveo je da američki predsjednik ima zakonsku obavezu donošenja odluka u određenom roku nakon usvajanja relevantnih propisa.
Prema njegovim riječima, Zakon o demokratiji Zapadnog Balkana dobio je podršku i republikanaca i demokrata, što ukazuje na širok politički konsenzus u Washingtonu kada je riječ o sankcionisanju kršenja demokratskih standarda.
Takav konsenzus obično znači da se vanjska politika u tom pitanju neće mijenjati bez obzira na unutrašnje političke promjene.
Veza sa diplomatskim imenovanjima
Janjić smatra da bi sankcije mogle prethoditi imenovanju novog američkog ambasadora u Srbiji. Time bi, kako navodi, bio smanjen politički pritisak na budućeg šefa diplomatske misije.
– U toku je reorganizacija diplomatske mreže SAD-a. Postoje kandidati za ambasadora u Beogradu, a trenutno najveće šanse ima jedna iskusna diplomatkinja – rekao je Janjić.
Prema njegovoj procjeni, prvo bi bile aktivirane sankcije, a tek nakon toga bi uslijedila diplomatska imenovanja.
Moguće posljedice za region
Eventualno uvođenje novih mjera moglo bi imati šire političke i ekonomske posljedice. Američke sankcije često utiču i na finansijske institucije, bankarski sektor i međunarodne projekte, jer kompanije izbjegavaju saradnju sa subjektima koji se nađu na sankcionim listama.
U regionu Zapadnog Balkana takve odluke obično imaju i politički efekat, jer predstavljaju signal međunarodne zajednice o prihvatljivom ponašanju političkih aktera.
Širi kontekst
Sjedinjene Američke Države već godinama koriste sankcije kao instrument vanjske politike u slučajevima kada procijene da su ugroženi demokratski procesi, stabilnost ili vladavina prava. Zbog toga se i ova najava tumači kao poruka da će međunarodni partneri i dalje aktivno pratiti dešavanja na Zapadnom Balkanu.
U narednim sedmicama očekuje se više informacija o mogućim mjerama i njihovom obuhvatu. Ukoliko budu uvedene, sankcije bi mogle predstavljati jedan od najvažnijih političkih signala američke administracije prema regionu u posljednje vrijeme.