Nakon završetka Minhenske sigurnosne konferencije, visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt govorio je o razgovorima koje je vodio sa međunarodnim zvaničnicima i porukama koje se odnose na budućnost zemlje. Posebno se osvrnuo na izjave o secesiji i evropski put BiH, naglašavajući da međunarodna zajednica očekuje konkretne odluke domaćih političara. Njegove poruke izazvale su veliku pažnju jer dolaze u trenutku pojačanih političkih tenzija i čestih polemika o ustavnom poretku države.
Schmidt je naveo da tokom sastanaka nije čuo podršku idejama o raspadu Bosne i Hercegovine, ističući da bi takvi potezi ugrozili Dejtonski mirovni sporazum i stabilnost regiona.
– To mora obuhvatiti i zapadni Balkan. Nažalost, nisam mogao izvijestiti svoje sagovornike da je Bosna i Hercegovina ostvarila napredak. Nisam mogao objasniti zašto dva jednostavna zakona, potrebna za otvaranje pristupnih pregovora, još nisu usvojena u Parlamentarnoj skupštini BiH – rekao je Schmidt.
Poruke iz Minhena
Tokom konferencije održani su brojni sastanci sa predstavnicima Sjedinjenih Američkih Država, Evropske unije i NATO saveza. Schmidt je naglasio da postoji snažna saradnja među tim partnerima, posebno u kontekstu sigurnosnih izazova i podrške Ukrajini, ali i kada je riječ o zapadnom Balkanu.
Jedna od ključnih tema bilo je proširenje Evropske unije. Prema njegovim riječima, naredni period biće odlučujući, jer pojedine zemlje ubrzavaju pristupne procese, dok BiH zaostaje zbog sporog usvajanja reformskih zakona.
– Hajde da pitamo političare šta rade kako bi ostvarili napredak – rekao je Schmidt.
Upozorio je da vrijeme prolazi i da međunarodni partneri sve otvorenije traže rezultate, a ne političke rasprave bez konkretnih odluka.
Izgubljena sredstva
Visoki predstavnik posebno je ukazao na finansijske posljedice zastoja reformi. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina gubi značajna sredstva koja su mogla biti iskorištena za razvoj infrastrukture, ekonomije i institucija.
Procjenjuje se da je riječ o milijardama eura dostupnih kroz evropske fondove, koji su uslovljeni napretkom u zakonodavstvu i reformama. Zbog sporog donošenja odluka, ta sredstva ostaju neiskorištena, dok druge zemlje regiona napreduju u pregovorima.
– Mnogo toga još treba uraditi. Hajde da počnemo raditi – rekao je Schmidt.
Stav o secesiji
Jedan od najpraćenijih dijelova njegovog obraćanja odnosio se na izjave o secesiji i mogućem raspadu države. Schmidt je naglasio da tokom razgovora sa međunarodnim partnerima nije dobio podršku takvim idejama.
Prema njegovim riječima, sagovornici smatraju da bi bilo kakvo jednostrano narušavanje ustavnog poretka predstavljalo ozbiljan rizik za stabilnost i mir, te bi imalo negativne posljedice po cijeli region.
Naglasio je da je očuvanje Dejtonskog sporazuma i funkcionalnost institucija ključna pretpostavka za napredak prema Evropskoj uniji.
Politički trenutak
Minhenska sigurnosna konferencija, koja svake godine okuplja stotine svjetskih političkih i sigurnosnih lidera, fokusirana je na globalne sigurnosne izazove i međunarodnu saradnju. Ovogodišnje izdanje održano je sredinom februara, uz veliki broj bilateralnih susreta i političkih konsultacija.
Konferenciji su prisustvovali i predstavnici vlasti iz Bosne i Hercegovine, uključujući članove Predsjedništva BiH, predsjedavajuću Vijeća ministara i ministra vanjskih poslova.
Schmidtove poruke tumače se kao upozorenje da će dalji evropski put zemlje zavisiti prije svega od odluka domaćih institucija, a ne od međunarodnih inicijativa.
U narednim mjesecima očekuje se rasprava o zakonima koji su uslov za otvaranje pregovora sa Evropskom unijom, što bi moglo odrediti politički smjer zemlje.
Da li će političari postići dogovor i ubrzati reformski proces ili će Bosna i Hercegovina nastaviti zaostajati za regionom?