Izjave iz hrvatskog Sabora izazvale su veliku pažnju javnosti u regionu jer se tiču ratne prošlosti i mogućih pravnih posljedica za pojedince. Tema je važna zato što zadire u odnose Bosne i Hercegovine i Hrvatske, ali i u pitanje državljanstava građana koji imaju dokumente susjedne države. O svemu je govorio Ivica Kukavica, predsjednik Kluba zastupnika Domovinskog pokreta u Hrvatskom saboru.
On je tokom televizijskog gostovanja poručio da će Republika Hrvatska razmotriti pokretanje revizije državljanstava osobama koje, prema njegovim riječima, javno iznose stavove koje smatra štetnim po Hrvate i interpretaciju ratnih događaja iz devedesetih godina.
– Republika Hrvatska radit će na pokretanju revizije državljanstava osobama koje sistemski dehumaniziraju Hrvate i iskrivljuju narativ o događajima tokom 1990-ih godina – rekao je Kukavica.
Šta to praktično znači
Njegove riječi su u javnosti protumačene kao upozorenje onima koji, uz posjedovanje hrvatskog državljanstva, iznose stavove o ratu u Bosni i Hercegovini suprotne zvaničnoj hrvatskoj interpretaciji. Posebno je naglašeno pitanje kvalifikacije ratnih dešavanja i poštovanja presuda međunarodnih sudova.
– Povest ćemo računa ko su svi ti ljudi koji u javnom prostoru dehumaniziraju Hrvate, a imaju hrvatske dokumente – rekao je Kukavica.
Dodao je da će se o tome razgovarati i unutar vladajuće koalicije, te da će nadležne institucije provjeravati pojedinačne slučajeve.
Hrvatska ima mehanizme
Prema njegovim riječima, država je, kako tvrdi, godinama pokazivala spremnost na suživot i saradnju sa narodima na prostoru bivše Jugoslavije, ali smatra da postoje pojedinci koji koriste državljanstvo za političke poruke koje ocjenjuje neprihvatljivim.
– Hrvatska ima svoje mehanizme i upotrijebit će ih – rekao je Kukavica.
Naveo je i da su za eventualne postupke nadležna ministarstva unutarnjih i vanjskih poslova, koja će analizirati situaciju i poduzimati korake.
Praćenje izjava i javnog prostora
U nastavku je poručio da institucije prate javne istupe i dolaske pojedinaca u Hrvatsku, te da će reagovati na, kako je naveo, ratnohuškačku retoriku.
– Hrvatska će voditi računa o retorici koja je ratnohuškačka – rekao je Kukavica.
Dodao je da postoje izvještaji nadležnih službi koji se analiziraju i da će se, kako tvrdi, reagovati ako se procijeni da je potrebno.
Komentari o ratnim temama
Tokom razgovora osvrnuo se i na ratne događaje iz devedesetih godina, navodeći da se interpretacija tih događaja ne smije, prema njegovom stavu, koristiti za političke obračune. Govorio je i o pjesmi “Bojna Čavoglave”, koju je opisao kao ratnu budnicu.
– Ta pjesma bila je ratna budnica koja nas je održavala spremnima i jakima u teškim trenucima – rekao je Kukavica.
Također je naveo da je lično poznavao Marka Perkovića Thompsona iz ratnog perioda.
– Pisao sam mu raspored i tko god kaže da nije bio na ratištu, ja sam svjedok da jest – rekao je Kukavica.
Političke i regionalne reakcije
Ove izjave već su pokrenule rasprave u javnosti jer otvaraju pitanja slobode izražavanja, historijskih interpretacija i pravnog statusa državljanstva. Dio komentatora smatra da se radi o političkoj poruci usmjerenoj ka zaštiti nacionalnih interesa, dok drugi upozoravaju na moguće posljedice po regionalne odnose.
Posebno se raspravlja o tome može li državljanstvo biti povezano sa političkim stavovima i javnim izjavama, što bi moglo otvoriti i pravna pitanja u budućnosti.
Hoće li ova inicijativa ostati samo politička poruka ili bi mogla dovesti do konkretnih poteza institucija?