Bosna i Hercegovina otvorila je novo diplomatsko pitanje prema Austriji nakon poteza Ministarstva vanjskih poslova BiH koji se odnosi na aktivnosti predstavništva Republike Srpske u Beču. Tema je izazvala pažnju jer se tiče mogućeg političkog lobiranja i korištenja javnog novca izvan države, što može imati direktne posljedice po međunarodni položaj zemlje. O svemu se oglasio ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković, koji je zvanično zatražio provjeru zakonitosti rada jedne firme registrovane u austrijskoj prijestolnici.
Ministarstvo je poslalo dopis Saveznoj ministrici za evropske i međunarodne poslove Republike Austrije Beate Meinl-Reisinger, uz zahtjev da nadležne institucije ispituju djelovanje subjekta pod nazivom „Republika Srpska Wirtschaftsinformationsbüro GmbH“.
Šta je sporno u radu firme
Prema službenim registrima, firma ima djelatnost ekonomskog informisanja i predstavljanja privrede Republike Srpske. Sjedište joj je u Beču, a direktor je Mladen Filipović. Na prvi pogled riječ je o standardnom predstavništvu koje bi trebalo služiti investicijama i povezivanju privrede.
Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova BiH smatra da postoji značajan nesklad između formalne registracije i stvarnih aktivnosti koje se vode kroz međunarodne registre i dokumentaciju. U dopisu austrijskim vlastima navodi se da aktivnosti firme prelaze ekonomske okvire i ulaze u političko djelovanje.
– Angažman i finansiranje aktivnosti političkog lobiranja usmjerenih na postizanje ciljeva s direktnim političkim implikacijama teško se mogu pomiriti s okvirom „usluga ekonomskog informisanja“ – rekao je Konaković.
Ova formulacija posebno je važna jer ukazuje na sumnju da firma djeluje kao politički posrednik, a ne kao privredno predstavništvo.
Ugovori vrijedni milione
Dodatnu težinu cijeloj priči daju podaci iz američkog Zakona o registraciji stranih agenata (FARA). Prema tim informacijama, firma povezana s uredom u Beču sklopila je ugovore sa lobističkim kućama u Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedan od ugovora predviđa mjesečne isplate od 80.000 dolara za političko lobiranje prema američkim institucijama. Drugi, još veći ugovor, procjenjuje se na oko četiri miliona dolara i uključuje aktivnosti zagovaranja i razvoja političkih stavova.
Prema dokumentima, te aktivnosti obuhvataju kontakte sa političkim strukturama, istraživanja i javne nastupe s ciljem oblikovanja političkih stavova o Bosni i Hercegovini.
Cilj lobiranja
U dopisu Ministarstva posebno je naglašeno da se u nekim dokumentima spominje podrška inicijativama koje imaju političke implikacije na ustavni poredak države. Upravo taj dio izaziva najviše zabrinutosti u Sarajevu.
Procjena državnih institucija je da bi takvo lobiranje moglo biti povezano s inicijativama koje zadiru u odredbe Dejtonskog mirovnog sporazuma. Zbog toga je Austrija pozvana da provjeri da li aktivnosti firme odgovaraju njenom pravnom statusu.
Status predstavništva
Još jedno pitanje odnosi se na način predstavljanja firme u javnosti. U komunikaciji i na internet stranici subjekt koristi naziv „predstavništvo“, što može stvoriti dojam da ima diplomatski karakter.
Ministarstvo vanjskih poslova naglašava da je riječ o komercijalnoj kompaniji, društvu sa ograničenom odgovornošću, koje nema diplomatski status. Takva formulacija može, kako se navodi, zbuniti javnost i institucije.
Zahtjev Austriji
Zbog navedenih razloga BiH je zatražila zvaničnu provjeru od austrijskih organa. Cilj je utvrditi da li su aktivnosti firme usklađene s registriranom djelatnošću i zakonima Austrije.
– Ljubazno molimo da se, u okviru vaših nadležnosti, gore navedene informacije proslijede relevantnim institucijama na odgovarajuću provjeru – rekao je Konaković.
Ovim potezom pitanje je prebačeno na međunarodni nivo, jer se očekuje odgovor austrijskih institucija nakon provjere dokumentacije i aktivnosti.
Šta bi moglo uslijediti
Ovaj slučaj otvara širu raspravu o radu entitetskih predstavništava u inostranstvu i njihovoj ulozi. Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnom predstavljanju ekonomskih interesa, drugi upozoravaju na moguće političke posljedice.
Takođe, postavlja se pitanje finansiranja, jer ukoliko se potvrdi da su sredstva korištena za političko lobiranje, moglo bi doći do dodatnih pravnih i političkih reakcija. Sve će u velikoj mjeri zavisiti od nalaza austrijskih institucija.
U narednim sedmicama očekuju se prvi odgovori, a javnost će sa pažnjom pratiti da li će istraga potvrditi ili odbaciti navode iz dopisa.
Na kraju ostaje pitanje: da li je riječ o rutinskom diplomatskom sporu ili početku mnogo ozbiljnijeg međunarodnog slučaja koji bi mogao promijeniti političku dinamiku u regionu?