Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je odluke o zamrzavanju finansijskih sredstava i ekonomske imovine za jedanaest državljana BiH u okviru sigurnosnih mjera. Riječ je o potezu koji proizlazi iz međunarodnih obaveza države i primjene domaćih mehanizama za sprječavanje finansiranja terorizma. Odluke su donesene radi zaštite sigurnosti i usklađivanja sa obavezama koje Bosna i Hercegovina ima prema međunarodnim institucijama.
Mjere su preventivnog karaktera i odnose se na osobe koje se, prema dostupnim podacima sigurnosnih institucija, dovode u vezu sa krivičnim djelima terorizma i finansiranjem terorizma. Donošenje ovakvih odluka predstavlja dio šireg sistema kontrole finansijskih tokova i ispunjavanje obaveza iz Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija 1373 iz 2001. godine, ali i standarda koje zahtijevaju međunarodna tijela za nadzor finansijskih transakcija.
Međunarodne obaveze države
Bosna i Hercegovina je kao članica Ujedinjenih nacija obavezna primjenjivati mjere koje se odnose na sprečavanje finansiranja terorizma. Rezolucija 1373 nalaže državama članicama da blokiraju imovinu i finansijska sredstva osoba za koje postoje indicije da su povezane sa terorističkim aktivnostima.
Odluke Vijeća ministara imaju i preventivnu funkciju, jer se njihovom primjenom ograničava raspolaganje novcem, nekretninama i drugim resursima koji bi mogli biti korišteni za nezakonite aktivnosti. Ujedno se time ispunjavaju i obaveze prema međunarodnim nadzornim mehanizmima koji procjenjuju efikasnost borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Prva imena na listi
Jedna od osoba obuhvaćenih odlukom je Emir (Husein) Ćelam, rođen 1984. godine u Gradišci, nastanjen u Gornjoj Maoči. Ranije je dovođen u vezu s terorističkom organizacijom takozvanom Islamskom državom, a u određenom periodu bio je i na međunarodnoj potjernici Interpola.
Na listi se nalazi i Jasmin (Đevad) Grabus, rođen 1983. godine u Brčkom. Njegovo ime također se pojavljuje u međunarodnim sigurnosnim dokumentima koji se odnose na boravak državljana BiH na stranim ratištima i povezanost s radikalnim grupama.
Odlazak na strana ratišta
Među osobama obuhvaćenim mjerama je i Hariz (Omer) Mešanović, rođen 1967. godine u Tuzli, nastanjen u Kalesiji. Sigurnosne agencije ranije su evidentirale njegov odlazak na sirijsko ratište. Istom odlukom obuhvaćeni su i njegovi sinovi Meho, rođen 2000. godine, i Adem, rođen 1996. godine.
Odluka se odnosi i na Edina (Fikret) Zukića iz Banovića. U javnosti je ranije objavljeno da je njegova porodica boravila u Siriji, a njegov otac Fikret bio je hapšen u policijskoj akciji 2014. godine zbog sumnje na povezanost sa odlascima na ratišta.
Hamzabegovići i raniji postupci
Mjere su uvedene i Seni (Osman) Hamzabegović, rođenoj 1960. godine. Iako je ranije oslobođena optužbi za finansiranje terorizma, odluka ima preventivni karakter i odnosi se na sigurnosne procjene nadležnih institucija.
Na listi je i njen suprug Muradif (Ševko) Hamzabegović, koji je boravio u Siriji i ranije bio predmet sudskog postupka zbog krijumčarenja ljudi. U vrijeme izricanja presude nalazio se van Bosne i Hercegovine.
Najpoznatije ime
Među osobama kojima je blokirana imovina nalazi se i Nusret Imamović, rođen 1971. godine u Kalesiji. U javnosti je poznat kao vođa radikalne zajednice iz Gornje Maoče, a godinama je bio među međunarodno traženim osobama zbog povezanosti sa terorističkim strukturama.
U dokumentu je navedeno da je nastanjen u mjestu Lipovice, a sigurnosne institucije ga duže vrijeme povezuju s odlascima državljana BiH na strana ratišta.
Ostala imena
Na listi se nalaze i Azur (Izet) Karasuljić, rođen 1989. godine u Brčkom, kao i Aleksandar (Jovan) Ružić, poznat i pod imenom Alex Koller, rođen 1967. godine u Linzu u Austriji.
Odluke podrazumijevaju blokadu bankovnih računa, zabranu raspolaganja imovinom i zabranu obavljanja finansijskih transakcija. Finansijske institucije dužne su odmah postupiti po nalogu i obavijestiti nadležne organe o eventualnim pokušajima prenosa sredstava.
Šta slijedi
Zamrzavanje imovine ne predstavlja krivičnu presudu nego sigurnosnu mjeru. Njena svrha je spriječiti eventualno finansiranje nezakonitih aktivnosti dok nadležne institucije provode daljnje provjere i postupke.
Ovakve odluke dio su šireg sistema borbe protiv finansiranja terorizma i pranja novca, a njihova primjena važna je i za međunarodni kredibilitet države. U praksi to znači da banke, finansijske institucije i druge organizacije moraju kontinuirano pratiti transakcije i prijavljivati sumnjive aktivnosti nadležnim organima.
Primjena mjera pokazuje da sigurnosne institucije nastoje spriječiti potencijalne prijetnje prije nego što se one pojave, dok će eventualni sudski postupci i pravne posljedice zavisiti od daljnjih istraga i prikupljenih dokaza.