Nakon koncerta hrvatskog pjevača u Širokom Brijegu, praćenog spornim simbolima i porukama, političke reakcije u Bosni i Hercegovini dodatno su se zaoštrile. Opozicija iz Republike Srpske pokrenula je inicijativu u entitetskom parlamentu i zatražila konkretne mjere, uključujući zabranu ulaska pojedinim osobama. Tema je postala važna jer se ne odnosi samo na jedan događaj, nego i na šire pitanje odnosa prema historijskom naslijeđu i javnim porukama koje se šalju iz političkog i društvenog prostora.
Prijedlog rezolucije podnesen je u Narodnoj skupštini Republike Srpske nakon prikupljenih potpisa, čime su ispunjeni uslovi za sazivanje posebne sjednice. Dokument, prema navodima predlagača, nije usmjeren protiv jednog naroda ili države, nego protiv veličanja ideologije iz perioda Drugog svjetskog rata.
Razlozi inicijative
– To je guranje prsta u oko prije svega nama Srbima, a u konačnici i Jevrejima, Romima i ostalim narodima koji su pretrpjeli genocid od zločinačke NDH u Drugom svjetskom ratu. Ono što je započeto od 1941. do 1945. završeno je akcijom Oluja 1995. godine – rekao je Ognjen Bodiroga.
Predlagači smatraju da je potrebno jasno osuditi pojave koje, kako navode, predstavljaju veličanje takve ideologije. Zbog toga se rezolucijom traži i proglašavanje nepoželjnim određenih osoba, uključujući pjevača i gradonačelnika Širokog Brijega.
Stav SNSD-a
U vladajućoj strukturi navode da podržavaju osudu spornih pojava, ali smatraju da tekst rezolucije treba dodatno doraditi i proširiti.
– Njihova Rezolucija se partikularno bavi Thompsonom i organizatorima njihovih koncerata, spominje se načelnik Širokog Brijega. Mislimo da je problem mnogo širi, da postoiji mnogo više različitih slučajeva, prilično, masovno, prihvaćenim i podržanim od velikog broja ljudi i u Hrvatskoj i u BiH. Kad je u pitanju nasljeđe NDH, u toj Rezoluciji kaže da je samo režim činio masovne zločine i genocid, a ne čitav sistem NDH – rekao je Srđan Mazalica.
Prema njegovim riječima, potrebno je uključiti širi krug stručnjaka i institucija kako bi dokument bio prihvatljiv za većinu poslanika.
Reakcije političara
U raspravu su se uključili i drugi politički akteri. Dio opozicije smatra da vladajuće strukture reagiraju prekasno, dok drugi upozoravaju da bi tema mogla postati sredstvo političkih sukoba.
– Tako da preduzimaju određene aktivnosti kako bi zamaskirali neku svoju poziciju u tom pogledu. Svakako će biti interesantno posmatrati njihove reakcije u narednom periodu, jer svakako da je izuzetno teško za SNSD u ovom trenutku da odbije da raspravlja o jednoj ovakvoj temi – rekao je Bojan Kresojević.
Mogućnost zabrane ulaska
Jedan od prijedloga odnosi se i na zabranu ulaska određenim osobama na teritoriju Republike Srpske. Međutim, dio političara smatra da takve mjere mogu izazvati dodatne tenzije.
– Ja nisam, u načelu, za takve radikalne mjere, jer to onda izazova neke druge reakcije, ali sam sigurno za svaku vrstu osude. I za to sam da utvrdimo zakon, na osnovu kojeg će onaj koji dođe, pa i Tompson, i bude to radio, odgovarati pred institucijama ove zemlje – rekao je Nermin Nikšić.
Uloga pravosuđa
U međuvremenu, prijave su upućene Tužilaštvu BiH koje bi trebalo utvrditi da li postoji osnov za pokretanje postupka. Prema zakonima, moguće su sankcije za širenje mržnje i korištenje simbola totalitarnih režima, uključujući novčane kazne ili zatvorsku kaznu.
Memorijalni centar Srebrenica također je reagovao, upozorivši da ovakvi događaji predstavljaju ozbiljan društveni problem i da je potrebna dosljedna primjena zakona.
Politički kontekst
Cijela rasprava odvija se u osjetljivom političkom trenutku i dodatno opterećuje odnose između političkih stranaka i entiteta. Analitičari ocjenjuju da će dalji razvoj situacije zavisiti od odluke parlamenta, ali i eventualnih poteza pravosudnih institucija.
Posebno pitanje ostaje hoće li rezolucija dobiti potrebnu podršku i kakve će političke posljedice proizvesti. Jasno je da tema nadilazi jedan koncert i postaje dio šire političke debate o historiji, identitetu i zakonima u Bosni i Hercegovini.