U Sarajevu je održana konferencija posvećena savremenim političkim odnosima i položaju Bošnjaka u regionu, a jedna od ključnih poruka bila je potreba jasnijeg institucionalnog djelovanja. O ovoj temi govorio je narodni poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj, koji je upozorio da promjene u međunarodnim odnosima već utiču na svakodnevni život ljudi. Njegova izjava izazvala je pažnju javnosti jer se odnosi ne samo na Bosnu i Hercegovinu nego i na položaj Bošnjaka u državama okruženja.
Konferencija pod nazivom „Geopolitičke promjene i pozicija Bošnjaka na Zapadnom Balkanu“ okupila je političke predstavnike, analitičare i istraživače koji su razmatrali sigurnosne, političke i društvene procese u regionu. Učesnici su naglasili da se odnosi između velikih sila mijenjaju, a takve promjene neminovno utiču i na male narode i države. Upravo zbog toga sve češće se govori o potrebi jasnog definisanja nacionalnih i političkih prioriteta.
Zašto je tema otvorena
Škrijelj je istakao da pitanje položaja Bošnjaka više ne može ostati samo predmet političkih rasprava ili pojedinačnih inicijativa. Prema njegovim riječima, riječ je o temi koja zahtijeva institucionalni odgovor i konkretne poteze.
– Ovo je pitanje kojim bi se trebali baviti državni organi Bosne i Hercegovine. Svjedočimo značajnim geopolitičkim promjenama i jasno je da Bošnjaci moraju pronaći svoje mjesto u novim odnosima koji se uspostavljaju – rekao je Škrijelj.
On je objasnio da savremene političke okolnosti nisu iste kao prije nekoliko godina. Regionalni odnosi, procesi integracija, ali i globalne političke napetosti stvaraju novu realnost u kojoj se, kako tvrdi, moraju definisati dugoročne strategije. Posebno je naglasio važnost koordinacije institucija, jer pojedinačne reakcije, prema njegovom mišljenju, ne mogu dati trajne rezultate.
Položaj Bošnjaka u regionu
U svom obraćanju osvrnuo se i na stanje Bošnjaka izvan Bosne i Hercegovine, naglašavajući da se o tom pitanju rijetko govori sistematski. Kao posebno osjetljivo područje naveo je Sandžak, gdje živi značajan broj Bošnjaka i gdje, kako tvrdi, postoje dugogodišnji problemi u ostvarivanju prava.
– Bošnjaci u Sandžaku ne mogu u potpunosti ostvarivati prava koja su im zagarantovana Ustavom i zakonima. Ustav i zakoni u Srbiji za jedne građane važe na jedan način, a za Bošnjake na drugi – rekao je Škrijelj.
Njegove riječi otvorile su širu raspravu o odnosu država regiona prema manjinama, ali i o obavezama međunarodnih institucija. Učesnici konferencije su naglasili da stabilnost Zapadnog Balkana zavisi upravo od jednakih prava i političke sigurnosti svih naroda.
Geopolitički kontekst
Stručnjaci smatraju da se Zapadni Balkan nalazi u periodu promjena. Evropske integracije, sigurnosna pitanja i uticaj velikih sila utiču na političke procese, a male zajednice prve osjete posljedice takvih promjena. Zbog toga se sve više govori o potrebi dugoročnog planiranja i jasne strategije.
Tokom diskusije naglašeno je da su Bošnjaci, kao narod koji živi u više država regiona, posebno osjetljivi na političke promjene. Svaka kriza ili nestabilnost u regionu direktno se reflektuje na njihov položaj, ekonomiju i društveni život. Upravo to je, kako su naveli učesnici, razlog zašto pitanje više nije samo političko nego i sigurnosno.
Očekivanja od institucija
Učesnici konferencije poručili su da bi državne institucije Bosne i Hercegovine trebale posvetiti veću pažnju regionalnim pitanjima. Smatraju da je neophodno definisati jasnu strategiju prema Bošnjacima izvan države, ali i jačati saradnju sa međunarodnim organizacijama.
Posebno je naglašena potreba kontinuiranog dijaloga, jer, kako ističu, neriješena pitanja s vremenom postaju izvor napetosti. Analitičari upozoravaju da se problemi ne smiju ignorisati, jer u suprotnom mogu prerasti u ozbiljnije političke krize.
Šira poruka
Poruka sa skupa bila je da se položaj Bošnjaka ne može posmatrati izolovano od ukupnih odnosa u regionu. Stabilnost, ekonomski razvoj i sigurnost međusobno su povezani, a svaka nejednakost ili politička nesigurnost utiče na cijelo društvo. Zbog toga su učesnici pozvali na institucionalni pristup i dugoročno planiranje.
Ostaje da se vidi hoće li nadležni organi reagovati i otvoriti širu raspravu o ovim pitanjima. Jasno je da će tema i u narednom periodu ostati prisutna u javnosti, jer se tiče velikog broja ljudi i odnosa među državama Zapadnog Balkana.
Pogledajte PRILOG!