Odluke pravosuđa u politički osjetljivim predmetima često utiču na povjerenje građana u institucije i osjećaj pravne sigurnosti u svakodnevnom životu. Upravo zato se postavlja pitanje kakvu poruku javnosti šalje kada se prijave zbog javnih prijetnji i poziva na nasilje završe bez sudskog epiloga.
Reakcije su uslijedile nakon što je obustavljena istraga protiv Milorada Dodika, a odluku je donio tužilac Okružnog tužilaštva u Banjoj Luci Aleksandar Forca. Povodom toga oglasio se lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji je bio podnosilac prijave.
Šta je prethodilo odluci
Vukanović je ranije podnio prijavu zbog izjava izrečenih u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tvrdeći da su predstavljale prijetnju njegovoj sigurnosti. Navodi da su se sporni događaji desili nakon dužeg političkog sukoba i serije incidenata koji su, kako kaže, pratili njegove javne istupe.
U javnosti se već duže vodi rasprava o granici političkog govora i krivične odgovornosti, posebno kada izjave dolaze od visokih političkih funkcionera. Upravo to pitanje postalo je centralno nakon što je tužilaštvo odlučilo da obustavi postupak.
Govoreći o razlozima prijave, Vukanović je podsjetio na izjave koje je smatrao prijetnjama.
– Dodika sam prijavio nakon javnih prijetnji izrečenih u Narodnoj skupštini RS da sam „zlo, izdajnik i sluga muslimana koga treba ukloniti da ne hoda ulicama“, te pozvao javno građane da me napadaju na ulici, gdje god me vide, a što će i on da uradi prvom prilikom – rekao je Vukanović.
Kontekst sukoba
On navodi da su, prema njegovim riječima, nakon tih izjava uslijedili i incidenti, uključujući napade na njegovu imovinu i porodičnu kuću. Upravo zato odluku tužilaštva vidi kao dodatni problem, jer smatra da su prijetnje imale stvarne posljedice.
U političkom prostoru Bosne i Hercegovine često dolazi do oštre retorike među akterima, ali krivična odgovornost zavisi od procjene tužilaštva da li je određena izjava prešla granicu dozvoljenog političkog govora i postala podsticanje na nasilje.
Komentarišući odluku tužilaštva, Vukanović je iznio svoj stav o njenim posljedicama.
– Opet je prošao nekažnjeno i pokazao da je iznad naroda i države, a svaki komentar na sramnu i nevjerovatnu odluku tužilaštva je suvišan, jer da sam ja nešto slično poručio Dodiku, bio bih odmah uhapšen, proglašen teroristom i nasilnikom; više godina proveo u zatvoru i brzo osuđen u montiranom sudskom procesu – rekao je Vukanović.
Odluke tužilaštva i pravni okvir
Tužilaštva u Bosni i Hercegovini imaju ovlaštenje da procijene postoji li osnov sumnje za pokretanje krivičnog postupka. Ukoliko procijene da nema elemenata krivičnog djela ili dokaza, mogu donijeti odluku o obustavi istrage.
Takva odluka ne znači nužno da sporni događaj nije postojao, već da prema procjeni tužilaštva nisu ispunjeni zakonski uslovi za krivično gonjenje. Upravo te pravne granice često izazivaju polemike u javnosti, naročito kada su uključeni političari.
Vukanović je u nastavku govorio i o drugim prijavama koje su, prema njegovim riječima, odbačene.
– Čestiti tužilac Aleksandar Forca odbacio je prijavu protiv Dodika za lažno predstavljanje, jer se i poslije pravosnažne presude Suda BiH predstavljao kao predsjednik RS, dao mandat kumu Savi Miniću, jer navodno nisu nastupile štetne posljedice – rekao je Vukanović.
Šire posljedice
On tvrdi da su odbijene i druge prijave koje je podnosio, uključujući slučaj vezan za prijavu o paljenju njegovog vozila. Time je, prema njegovoj ocjeni, otvoreno pitanje funkcionisanja pravosuđa i jednakosti građana pred zakonom.
– Zanimljivo je da je odbacio i krivičnu prijavu protiv Dodikovog trećepozivaoca Gorana Suvare, koji me je prijavio da sam sam sebi zapalio vozilo u Trebinju, dok sam bio na sjednici Narodne skupštine RS u Banjoj Luci, koga sam prijavio za lažno prijavljivanje krivičnog djela, što je pokazatelj da pravosuđe ne štiti samo vrh režima već i sve ostale po dubini – rekao je Vukanović.
Pitanje povjerenja u institucije
Povjerenje u pravosudni sistem u velikoj mjeri zavisi od percepcije nepristrasnosti i jednakog postupanja prema svim građanima. Kada su uključene političke ličnosti, odluke tužilaštva dodatno privlače pažnju jer se posmatraju i kroz širi politički kontekst.
Upravo zato ovakvi slučajevi često izazivaju rasprave o potrebi reforme pravosuđa, ali i o načinu na koji institucije komuniciraju svoje odluke prema javnosti.
Na kraju je Vukanović iznio općenitiju ocjenu stanja u društvu.
– Korumpirani političari i moćnici samo dobijaju papir da su pošteni, a jasno je da je pravosuđe najveći problem društva i glavni uzrok problema u kome se nalazimo – zaključio je Vukanović.
Prvi PRILOG!
Drugi PRILOG!