Širenje sukoba na Bliskom istoku za mnoge države i građane ne znači samo političku vijest nego i moguće posljedice po cijene energenata, sigurnost i međunarodne odnose. Zato se sve češće postavlja pitanje ulazi li kriza u novu fazu i ko bi se još mogao uključiti ako se sukobi nastave.
Tu dilemu otvorili su događaji u Libanu nakon što je oružana grupa Hezbolah napala Izrael, a izraelska vojska ubrzo izvela zračne udare na južna predgrađa Bejruta.
Napadi tokom noći
Stanovnike glavnog grada Libana probudile su snažne eksplozije tokom noći, a pogođene su lokacije u južnim predgrađima grada koja se smatraju uporištima Hezbolaha. Prema dostupnim informacijama, čulo se više detonacija, a udari su izvedeni na nekoliko ciljeva istovremeno.
Osim Bejruta, napadi su izvedeni i na području juga Libana, uključujući naselja u blizini grada Tira. Na pojedinim lokacijama srušeni su objekti, dok su se udari osjetili kilometrima daleko.
Prethodila raketna paljba
Napadima je prethodila akcija Hezbolaha koji je, prema vlastitim navodima, lansirao projektile i bespilotne letjelice prema sjeveru Izraela. Meta je bio raketni odbrambeni sistem u blizini Haife.
Grupa je saopštila da je riječ o odgovoru na prethodne vojne aktivnosti i zaštiti teritorije Libana, što je odmah podiglo bojazan da sukob više neće ostati ograničen samo na jednu zonu.
Odgovor Izraela
Nekoliko sati nakon napada izraelska vojska pokrenula je zračne operacije. Ciljevi su, kako je navedeno, bili objekti koje Izrael smatra vojnom infrastrukturom Hezbolaha, uključujući položaje na jugu Libana, dolinu Bekaa i bejrutsko predgrađe Dahieh.
Prema izraelskim tvrdnjama, u udarima su pogođeni i visoki komandni kadrovi te organizacije. Takve informacije obično se ne mogu odmah nezavisno potvrditi, ali pokazuju razmjere operacije.
Ko je Hezbolah
Hezbolah je šiitska političko vojna organizacija sa sjedištem u Libanu i dugogodišnji saveznik Irana. U Libanu ima i političku i vojnu ulogu, učestvuje u institucijama vlasti, ali istovremeno posjeduje vlastitu oružanu strukturu.
U regionalnim odnosima smatra se jednim od ključnih iranskih saveznika. Zbog toga njegovo uključivanje u borbe ima širi značaj, jer sukob time dobija regionalnu dimenziju, a ne ostaje samo bilateralni konflikt.
Zašto je ovo važno
Bliski istok je strateški važan zbog energetskih pravaca i međunarodne trgovine. Svako proširenje sukoba povećava rizik za transport nafte i gasa, što se brzo odražava i na globalna tržišta.
Upravo zato vlade i međunarodne organizacije prate situaciju i pozivaju na smirivanje tenzija. Strahuje se da bi daljnja eskalacija mogla uključiti i druge države regiona.
Šta slijedi
Analitičari smatraju da će naredni potezi zavisiti od toga hoće li sukobi ostati ograničeni na prekogranične udare ili prerasti u dugotrajniji rat. U takvim situacijama obično paralelno traju vojni odgovori i diplomatski kontakti.
Za građane širom svijeta posljedice se mogu osjetiti indirektno, kroz ekonomiju, cijene goriva i političke odnose. Zbog toga se razvoj događaja pažljivo prati, jer bi daljnja eskalacija mogla promijeniti sigurnosnu situaciju u regionu, ali i šire, sto mnogi vec smatraju mogućim scenarijem.
Prvi PRILOG!
Drugi PRILOG!