Rast cijena goriva ne pogađa samo vozače na pumpama nego može uticati na cijene hrane, prevoza i svakodnevnih usluga, pa se mnogi pitaju da li slijedi novi talas poskupljenja i kako će to osjetiti kućni budžeti. Otvorilo se i pitanje koliko su domaća tržišta uopšte zaštićena od svjetskih kriza i ko zapravo određuje krajnju cijenu koju građani plaćaju.
Upravo zbog toga pažnju javnosti privukle su promjene na svjetskom tržištu nafte, gdje je došlo do naglog rasta cijena usljed geopolitičkih napetosti povezanih sa sukobom u kojem se spominje Iran.
Širi kontekst
Prema podacima sa međunarodnih berzi energenata, cijene nafte počele su rasti nakon povećane neizvjesnosti u vezi sa sigurnošću transportnih ruta i mogućnošću širenja sukoba. Iako se fizički poremećaji u snabdijevanju tek procjenjuju, već sama prijetnja uticala je na trgovce i kompanije koje planiraju isporuke.
Region Bliskog istoka ima ogroman značaj za globalno tržište jer obezbjeđuje približno petinu svjetske proizvodnje nafte. Kada se pojavi bojazan da bi tokovi energenata mogli biti usporeni ili prekinuti, tržište reaguje gotovo trenutno, a to se potom prenosi i na maloprodajne cijene u drugim državama.
Referentna cijena sirove nafte Brent porasla je na oko 70 dolara po barelu, što predstavlja najviši nivo od augusta 2025. godine i signal je trgovcima da očekuju skuplje nabavke u narednom periodu.
Kako se promjene prelijevaju na domaće tržište
Iako Bosna i Hercegovina nema vlastitu proizvodnju nafte, cijene na benzinskim pumpama direktno su povezane s globalnim kretanjima. Uvoznici derivata prate berzanske cijene, kurs dolara i troškove transporta, pa svako veće pomjeranje na svjetskom tržištu ubrzo postaje vidljivo i na domaćim cjenovnicima.
Na pojedinim benzinskim pumpama već su zabilježene korekcije od nekoliko feninga po litri. Prema dostupnim podacima, cijena Supera 98 trenutno se kreće otprilike između 2,46 KM i 2,76 KM, zavisno od lokacije i distributera.
Iako promjene zasad djeluju umjereno, ekonomisti upozoravaju da kontinuirani rast nabavnih cijena obično ne ostaje izolovan samo na gorivu. Transport robe, javni prevoz i proizvodnja hrane direktno zavise od cijene dizela, pa svako poskupljenje može imati lančani efekat. To se najčešće prvo osjeti kroz skuplje dostave i veće troškove trgovaca, a zatim i kroz maloprodajne cijene proizvoda.
Kako se formira cijena goriva
Cijena goriva u Bosni i Hercegovini sastoji se od nekoliko elemenata: nabavne cijene derivata, troškova transporta i skladištenja, marže distributera te poreza i akciza. Upravo su porezi i akcize stabilni dio cijene, dok najveće promjene dolaze iz nabavne komponente koja zavisi od svjetskih berzi.
Zbog toga domaće institucije imaju ograničen prostor za brzu intervenciju. Država može reagovati kroz privremeno smanjenje dažbina ili kontrolu marži, ali takve mjere najčešće su kratkoročne i zahtijevaju političku odluku, pa se rijetko koriste osim u izuzetnim okolnostima.
Rizici transportnih ruta
Posebnu pažnju tržišta izaziva situacija oko Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih pomorskih ruta na svijetu. Kroz taj prolaz transportuje se ogroman dio svjetske nafte i tečnog prirodnog gasa, pa svaka prijetnja sigurnosti plovidbe izaziva reakciju berzi.
Postoji bojazan da bi brodovi mogli biti usporeni, preusmjereni ili zadržani, a u ekstremnom scenariju i potpuno zaustavljeni. Čak i bez fizičkog prekida isporuka, sama procjena rizika povećava cijenu transporta jer osiguravajuće kuće i brodarske kompanije podižu troškove osiguranja i logistike.
Reakcije tržišta i moguće posljedice
Naftne kompanije i trgovci već prilagođavaju planove isporuka i razmatraju alternativne rute. Takve promjene povećavaju troškove logistike, a to se gotovo uvijek prenosi na krajnje kupce.
Građani obično prvo primijete skuplji rezervoar, ali posljedice su šire. Veći troškovi goriva mogu povećati cijene taksi usluga, autobusnih karata i proizvoda koji se svakodnevno dopremaju u prodavnice. Upravo zbog toga energenti imaju snažan uticaj na ukupnu inflaciju.
Šta će odlučiti stabilnost cijena
Stručnjaci ističu da presudan faktor neće biti samo trenutni rast cijena već trajanje krize. Ako se situacija brzo stabilizuje i transportne rute ostanu sigurne, tržište se obično smiruje i cijene se postepeno vraćaju. Međutim, produžena neizvjesnost dovodi do dugoročnog rasta troškova.
Drugim riječima, ključna varijabla je povjerenje tržišta, očekivanja trgovaca i proizvođača često utiču na cijene jednako kao i stvarni nedostatak nafte. Kada kompanije procijene da bi moglo doći do poremećaja, počinju kupovati zalihe unaprijed, što dodatno podiže cijene.
Upravo zato razvoj situacije na Bliskom istoku mogao bi imati presudan uticaj na stabilnost cijena energenata u narednom periodu. Hoće li poskupljenja ostati kratkotrajna ili će se preliti na širu ekonomiju, zavisiće prije svega od sigurnosti transporta i političkog smirivanja napetosti.