Političko okrupnjavanje i odluke koje se donose u institucijama Republike Srpske mogle bi imati dugoročne posljedice po položaj konstitutivnih naroda, imovinska prava i budući odnos snaga u entitetu. Postavlja se pitanje hoće li probosanske stranke pronaći zajednički jezik i kakve bi posljedice eventualni izostanak dogovora mogao imati na građane koji od tih odluka zavise.
U razgovoru za Mrežu FTV-a, povodom Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, o tim temama govorio je potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković, osvrćući se na negodovanje iz SNSD-a, mogućnost zajedničkog nastupa probosanskih stranaka, ali i na konkretne političke poteze koji su izazvali raspravu u javnosti.
Kontekst političkih odnosa
U proteklom periodu intenzivirane su rasprave o potrebi okupljanja probosanskih političkih opcija u Republici Srpskoj kako bi se, prema njihovim navodima, spriječilo rasipanje glasova i osigurao veći broj predstavnika u Narodnoj skupštini RS i Vijeću naroda RS. Ova inicijativa dolazi u trenutku kada se u entitetu vode polemike o nadležnostima, imovinskim pitanjima i političkoj zastupljenosti.
Duraković, koji je na funkciju potpredsjednika RS izabran bez formalne stranačke podrške, već ranije je zagovarao zajednički nastup kao način političkog jačanja probosanskog bloka. U javnosti se otvorilo pitanje da li je takvo okrupnjavanje realno i da li će sve stranke pristati na zajedničku platformu.
Zajednički nastup probosanskih stranaka na izborima
Govoreći o dosadašnjim iskustvima, Duraković je podsjetio da su dogovori postojali i ranije, ali nikada nisu obuhvatali apsolutno sve političke subjekte koji sebe definišu kao probosanske.
– Uvijek je bilo nekih dogovora u kojem nikada, ali apsolutno nikada, sve probosanske političke stranke nisu učestvovale. Uvijek smo imali nekog ko je protiv i ko je za, ali uglavnom, uvijek kada bi veći broj stranaka stajao u jednoj koaliciji, dobili bismo neki rezultat – kazao je Duraković.
Prema njegovim riječima, političko ukrupnjavanje nije pitanje prestiža pojedinih stranaka, već pokušaj da se osigura veći broj poslanika i delegata koji bi mogli uticati na odluke u entitetskim institucijama. On smatra da rasipanje glasova direktno slabi pregovaračku poziciju probosanskog bloka.
– Ako političke stranke svoju političku viziju svode na to da od onog što nam je ustavom garantovano, da se oni bore da to budu njihovi ljudi, onda jadni smo mi. Ovdje je cilj koja će stranka imati više delegata u Vijeću naroda i u Narodnoj skupšini. Bitno je da imamo probosanski orijentisane poslanike i delegate u Vijeću narodu – kazao je Duraković, te poručio:
– Svaka stranka koja ne bude dio zajedničke priče je za mene izdajnička stranka. Koliko god ona za sebi mislila da je veća od drugih. Jer ovdje je svaki glas bitan. – kazao je Duraković.
Ova izjava otvorila je prostor za dodatne polemike, jer se postavlja pitanje da li će oštra retorika doprinijeti okupljanju ili dodatno produbiti podjele unutar političkog spektra.
Postupak Dževada Mahmutovića
Jedna od tema razgovora bio je i potez Dževada Mahmutovića, koji nije glasao za veto na imenovanje Vlade Republike Srpske. U sistemu odlučivanja, mehanizam veta u Vijeću naroda predviđen je kao zaštita vitalnog nacionalnog interesa konstitutivnih naroda, a njegovo korištenje često ima političku težinu.
Duraković je, komentarišući taj postupak, istakao da bi Mahmutović trebao preispitati vlastitu odluku.
– On to opravda ubrzanjem nekog postupka, procesa. On je u svojim izjavama nakon toga relativizirao jedini mehanizam potencijalne blokade nekih jednonacionalnih odluka. Ovdje nije vrijeme procedura. Ovdje se Bošnjaci bore za goli opstanak. – kazao je Duraković.
U javnosti su se potom pojavile i reakcije, uključujući kritike koje je Naser Orić uputio Mahmutoviću. Duraković je ocijenio da način na koji je odgovoreno Oriću nije bio primjeren.
– Gnusno je slušati optužbe, s druge strane prigovarati Naseru Oriću borbu za državu Bosnu i Hercegovinu je najlicemjerniji pokušaj diskreditacije jednog čovjeka koji je itekako sigurno naš narodni heroj i to građani znaju. Tako da s te strane mu zamjeram. To što je Naser Orić izjavio javno, on je vjerovatno spreman iza toga stati i dokazivati, a evo imaju institucije koje to mogu za čas da provjere i da vide, ja u to ne ulazim, ali ovaj način odgovaranja gospodinu Naseru Oriću je bio krajnje nekorektan. – kazao je Duraković.
Kako funkcioniše mehanizam veta
Prema Ustavu Republike Srpske i relevantnim zakonima, Vijeće naroda ima zadatak da razmatra da li određeni akti Narodne skupštine povređuju vitalni nacionalni interes konstitutivnih naroda. Ukoliko se pokrene pitanje vitalnog interesa, postupak se može uputiti na dodatno razmatranje, pa čak i pred Ustavni sud RS.
Upravo zbog te procedure, odluka o glasanju ili neglasanju za veto ima političku i pravnu težinu, jer može uticati na dalji tok donošenja odluka i na međunacionalne odnose u entitetu.
‘Srpska kuća’ u Brčkom
Duraković se osvrnuo i na izdvajanje 36 miliona KM za projekat koji je u javnosti predstavljen kao “srpska kuća” u Brčkom, ocjenjujući da je riječ o spornoj odluci.
– Izdvajati 36 miliona za kampanju srbovanja i za tu neku ideju velikosrpske priče je, mislim, totalni fijasko za Srbe, za srpski narod. Međutim, time oni pokušavaju podići emociju građana u smislu ‘evo, radimo nešto srpsko’ – a kako su procedure provedene, koliko je to plaćeno – to već neka istražni organi rade – kazao je Duraković.
Ovakve izjave dodatno su pokrenule raspravu o načinu trošenja javnih sredstava i transparentnosti procedura, što je tema koja se tiče svih građana bez obzira na političku pripadnost.
Zakon o stvarnim pravima i imovinska pitanja
Posebnu pažnju Duraković je posvetio Zakonu o stvarnim pravima i Zakonu o premjeru i katastru. Prema njegovom tumačenju, dio građana, posebno povratnika, nije završio proces prenosa vlasništva nad zemljištem, što može imati ozbiljne posljedice.
On je upozorio da, ukoliko se vlasnici ne odazovu pozivu geodetske uprave na izlaganje podataka o parceli, zemljište može biti uknjiženo kao imovina Republike Srpske.
– Ovdje se ozbiljne stvari ispod radara dešavaju, da se ovo u konačnici samo od sebe proglasi državom – upozorio je Duraković.
Dalje je naveo da zakon omogućava da imovina uknjižena na RS može biti dodijeljena trećim licima, uključujući porodice poginulih boraca Vojske RS, što, prema njegovim riječima, otvara pitanje jednakog tretmana građana.
– Vi kao Bošnjak ili kao Hrvat automatski nemate pravo na te povlastice – pojasnio je dalje.
– Toliko toga je ispod radara promaklo, a mi se bavimo banalijama o tome ko je veći Bošnjak, a ko je manji, ko je izdajnik, ko je veći patriota i to je naša retorika. Evo i sad je ona krenula u tom smjeru – kazao je.
Kandidatura na izborima
Na kraju razgovora, Duraković je govorio i o mogućnosti ponovne kandidature. Prema važećem zakonskom okviru, potpredsjednik Republike Srpske može obavljati dva mandata, što otvara prostor za još jednu kandidaturu.
– Za mene je obnova mandata sasvim logična i to je nešto što nam je i zakon dao mogućnost. Dva mandata i dosta. Ja bih svakog otjerao nakon dva mandata, sa svake pozicije. Želim biti dio zajedničkog projekta i bit ću kandidat – da li podržan od nekog ili ne – rekao je Duraković.
Njegove poruke ukazuju na to da će naredni izborni ciklus biti važan test za probosanske političke aktere u Republici Srpskoj, ali i za način na koji će građani procijeniti dosadašnje odluke, retoriku i ponuđene programe. Ostaje otvoreno pitanje hoće li doći do stvarnog političkog okrupnjavanja ili će podjele ostati dominantna karakteristika političke scene.
Pogledajte PRILOG!