Pravne posljedice sudskih presuda protiv izabranih ili stranačkih funkcionera često otvaraju pitanje šta konkretno znači zabrana obavljanja funkcije i kako se ona provodi u praksi. Može li sudska odluka dovesti do brisanja političkog lidera iz registra stranke i da li to predstavlja kraj njegove političke uloge?
Novo poglavlje u toj raspravi otvoreno je nakon što je sutkinja Suda Bosne i Hercegovine Sena Uzunović uputila dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci, tražeći izvršenje pravnih posljedica presude protiv Milorada Dodika, uključujući i brisanje iz registra kao predsjednika SNSD-a.
Kontekst presude
Podsjetimo, Milorad Dodik je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz izrečenu mjeru zabrane obavljanja političkih funkcija u periodu od šest godina. Zatvorska kazna zamijenjena je novčanom kaznom u iznosu od 36.500 KM, u skladu sa zakonskim mogućnostima.
Međutim, osim kazne, presuda predviđa i određene pravne posljedice osude, koje se odnose na prestanak vršenja određenih poslova ili funkcija. Upravo oko tog pitanja otvorena je dilema – da li zabrana obavljanja političkih funkcija obuhvata i poziciju predsjednika političke stranke.
Prethodne prepiske i nadležnosti
U ranijem periodu vođena je prepiska između Centralne izborne komisije BiH i Osnovnog suda u Banjoj Luci u vezi s provođenjem pravnih posljedica presude. CIK se u jednom trenutku proglasio nenadležnim za postupanje u ovom dijelu, dok Osnovni sud nije postupio po prethodnim dopisima.
Sada je, prema dostupnim informacijama, sutkinja Uzunović 27. februara ponovo uputila dopis Osnovnom sudu u Banjoj Luci, uz dostavljanje ovjerenih kopija prvostepene i drugostepene presude, s ciljem izvršenja pravnih posljedica osude.
U dopisu je precizirano na šta se poziva Sud BiH.
– S obzirom da do danas nisu izvršene pravne posljedice osude, u prilogu vam dostavljamo ovjerene kopije prvostepene i drugostepene presude Suda BiH radi izvršenja pravnih posljedica osude, posebno iz člana 114, stav 1 tačka a) Krivičnog zakona BiH – navela je.
Šta znači član 114 Krivičnog zakona BiH
Član 114 Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine odnosi se na pravne posljedice osude, uključujući mogućnost prestanka vršenja određenih poslova ili funkcija u organima vlasti, privrednim društvima ili drugim pravnim licima.
Upravo formulacija „drugim pravnim licima“ otvara pitanje da li politička stranka, kao pravno lice registrovano kod nadležnog suda, potpada pod ovu odredbu. Ukoliko se zauzme stav da potpada, tada bi zabrana obavljanja političkih funkcija mogla obuhvatiti i funkciju predsjednika stranke.
Sa druge strane, u praksi se često pravi razlika između javnih funkcija u organima vlasti i unutarstranačkih funkcija, što dodatno komplikuje situaciju i ostavlja prostor za različita pravna tumačenja.
Političke i pravne posljedice
Ukoliko Osnovni sud u Banjoj Luci prihvati tumačenje da se pravne posljedice osude odnose i na funkciju predsjednika SNSD-a, to bi značilo pokretanje postupka brisanja Dodika iz registra kao ovlaštenog lica stranke. Takav potez imao bi značajne političke implikacije, ali bi se temeljio na formalnom izvršenju sudske presude.
Istovremeno, odluka suda mogla bi otvoriti nova pravna pitanja i eventualne žalbene postupke, s obzirom na to da se radi o osjetljivom pitanju koje zadire u unutrašnju organizaciju političkih stranaka.
Važno je naglasiti da provođenje pravnih posljedica osude nije stvar političke procjene, već primjene zakona. Sudovi su dužni postupati po pravosnažnim presudama, dok je na nadležnim institucijama da osiguraju njihovu provedbu u skladu sa zakonskim okvirima.
Ostaje da se vidi kako će Osnovni sud u Banjoj Luci postupiti po dostavljenom dopisu i da li će zauzeti stav da zabrana obavljanja političkih funkcija uključuje i stranačku funkciju predsjednika.
Odgovor na to pitanje neće biti samo tehničke prirode, već će imati šire implikacije na tumačenje pravnih posljedica osude u političkom sistemu Bosne i Hercegovine. Da li je riječ o završnici jedne političke faze ili o novom pravnom sporu, zavisit će od narednih odluka nadležnih sudova.