Politička scena u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme suočava se sa ozbiljnim blokadama i neslaganjima među vodećim političkim akterima, što se direktno odražava na funkcionisanje institucija i tempo evropskih integracija. U takvom ambijentu sve češće se postavlja pitanje da li postoje političke snage koje mogu ponuditi drugačiji pristup i otvoriti prostor za dijalog koji bi zemlju pomaknuo naprijed.
O tim temama govorio je predsjednik Programskog vijeća HDZ-a 1990 i bivši predsjednik te stranke Martin Raguž, koji je u televizijskom intervjuu komentarisao političku krizu u Bosni i Hercegovini, odnos političkih stranaka i perspektivu evropskog puta zemlje.
Duboka politička kriza
Na početku razgovora Raguž je ocijenio da se Bosna i Hercegovina nalazi u jednoj od najsloženijih političkih i institucionalnih kriza od završetka rata.
– Nažalost, moramo to stanje ocijeniti vrlo složenim i teškim. Neću pogriješiti ako kažem da trideset i nešto godina od Daytona gledamo najdublju institucionalnu i političku krizu u Bosni i Hercegovini – rekao je Raguž.
Istakao je da je Dejtonski mirovni sporazum imao ključnu historijsku ulogu jer je zaustavio rat, ali da mnogi problemi koji se tiču funkcionisanja države i dalje nisu riješeni.
– Dayton je historijski akt. Zaustavio je ogromnu destrukciju i stradanje, ali očito je da nisu dati svi odgovori na budućnost, funkcionalnost i održivost Bosne i Hercegovine – kazao je Raguž.
Prema njegovim riječima, brojna pitanja vezana za ustroj države, ravnopravnost konstitutivnih naroda i položaj građana i dalje ostaju otvorena, što često dovodi do političkih blokada i institucionalnih zastoja.
Potreba za novim političkim dogovorom
Govoreći o mogućim rješenjima, Raguž je naglasio da je potrebno otvoriti ozbiljan politički dijalog koji bi doveo do novog društvenog dogovora unutar postojećih institucija.
– Ako je mirovni sporazum parafiran u Daytonu, sada imamo institucije. U Aneksu 4 postoji mogućnost da dvije trećine zastupnika u Parlamentarnoj skupštini BiH donesu novi ustav ili izmijene postojeći. Niko nam ne smeta da iznutra postignemo kompromis koji će osigurati trajni mir i stabilnost – rekao je Raguž.
Dodao je da takav politički dogovor mora uzeti u obzir specifičan karakter Bosne i Hercegovine kao države različitih identiteta i zajednica.
– Novi društveni ugovor mora poštovati sve posebnosti Bosne i Hercegovine, identitete, pluralnost i multietnički karakter, ali i uspostaviti funkcionalan pravni poredak u korist građana – kazao je Raguž.
Ipak, smatra da političke volje za takav proces trenutno nema, što dodatno produbljuje političku krizu.
– Gledajući raspoloženje, takve volje nema. Ali to je zamka koju koriste oni koji dovode u pitanje egzistiranje BiH kao suverene i pluralne države – upozorio je Raguž.
Evropski put kao strateški cilj
U nastavku razgovora Raguž se osvrnuo i na evropske integracije Bosne i Hercegovine, naglasivši da bi slabljenje evropske perspektive zemlje moglo imati ozbiljne posljedice.
– Euroskepticizam ne smije prevladati. To bi bilo pogubno za ovu zemlju i za sve njene narode i građane – istakao je Raguž.
Dodao je da Bosna i Hercegovina mora iskoristiti trenutni politički momentum u Evropi.
– Ako dođe do sporazuma u Ukrajini, vjerujem da će ona dobiti ubrzan put ka članstvu u Evropskoj uniji. Taj momentum moramo iskoristiti. Crna Gora napreduje, Albanija također. Sredstva postoje, ruka Evrope je ispružena, samo je do nas da pokažemo ozbiljnost i kredibilitet – poručio je Raguž.
Nova politička kultura
Raguž je naglasio da rješavanje političkih problema u Bosni i Hercegovini ne zavisi samo od ustavnih promjena nego i od promjene načina na koji politički akteri komuniciraju i sarađuju.
– Važno je da izgradimo novu političku kulturu, da se prepoznajemo po idejama i porukama, a ne samo po podjeli funkcija i raspodjeli moći – rekao je Raguž.
Prema njegovom mišljenju, upravo takav pristup može otvoriti prostor za dijalog između političkih stranaka koje imaju različite stavove o ključnim pitanjima.
– Ta nova politička kultura je temeljna pretpostavka da otvorimo dijalog, da kroz kulturu dijaloga i harmonizaciju identiteta, a ne njihovo osporavanje, dođemo do rješavanja otvorenih pitanja kojih je u Bosni i Hercegovini mnogo – zaključio je Raguž.
Odnos HDZ-a BiH i SNSD-a
Govoreći o dugogodišnjoj političkoj saradnji između HDZ-a BiH i SNSD-a, Raguž je ocijenio da dvije stranke očito smatraju takav odnos korisnim za ostvarivanje svojih političkih ciljeva.
– Oni su očito našli neku formulu višegodišnjeg povezivanja i interesnog djelovanja koje te stranke smatraju korisnim za ostvarivanje svojih interesa. Sada je pravo pitanje koliko je taj savez zaista u funkciji općeg dobra – kazao je Raguž.
U tom kontekstu postavio je i pitanje o odnosu takve saradnje prema evropskim integracijama.
– Koliko možete za sebe reći da ste šampion europskih integracija, kako to često govore u HDZ-u BiH, a istovremeno držite ljestve stranci koja tvrdi da se Europa raspada i da će se raspasti i BiH – dodao je Raguž.
Strahovi i politički pluralizam
Raguž smatra da politički odnosi u Bosni i Hercegovini često počivaju na međusobnim strahovima različitih zajednica.
– Svi imaju svoje strahove, Bošnjaci od podjele države, Hrvati zbog svoje brojnosti i ustavne pozicije. Moramo kroz ozbiljan dijalog te strahove pretvoriti u povjerenje – rekao je.
U suprotnom, upozorio je, društvo ostaje zarobljeno u stalnim političkim podjelama.
Govorio je i o potrebi jačanja političkog pluralizma među Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
– Gotovo 30 godina dominacije jedne stranke pokazalo je da monopol nije dao najbolje rezultate – kazao je Raguž.
Izborni zakon kao ključno pitanje
Jedno od centralnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini i dalje su izmjene Izbornog zakona. Raguž smatra da se to pitanje često pojednostavljuje i posmatra samo kroz političke interese, iako ima mnogo širi značaj.
– Rješenje mora uključiti odluke Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju i presude Evropskog suda za ljudska prava. Te presude su fundamentalno važne i ne smiju se ignorirati – poručio je Raguž.
Prema njegovim riječima, rješavanje tog pitanja moglo bi smanjiti političke blokade koje već godinama opterećuju institucije.
– Da smo ovo pitanje skinuli s dnevnog reda, mnoga politička prepucavanja i manipulacije bi nestala – kazao je.
Moguća kandidatura za Predsjedništvo BiH
Na pitanje o eventualnoj kandidaturi za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine na narednim izborima, Raguž je rekao da njegove političke ambicije nisu motivisane ličnim interesima.
– Sve moje ambicije u vezi su sa promjenom negativne političke paradigme u Bosni i Hercegovini i nisu motivirane osobnim ambicijama – rekao je Raguž.
Podsjetio je da se u određenim političkim krugovima razmatrala ideja da opozicione stranke podrže nezavisnog kandidata na izborima.
– Vidjet ćemo kako će se stvari razvijati. Do izbora ima još vremena, a otvorena su i pitanja Izbornog zakona i uvođenja novih tehnologija u izborni proces – zaključio je Raguž.