Upravljanje zračnim prostorom jedne države smatra se jednim od ključnih pitanja sigurnosti, ekonomije i funkcionisanja međunarodnog saobraćaja. Kada se u vezi s takvim institucijama pojave pitanja o transparentnosti rada i odnosu prema parlamentarnom nadzoru, to može otvoriti širu raspravu o načinu upravljanja javnim resursima i odgovornosti rukovodstva državnih agencija.
U fokusu pažnje našla se Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA), na čijem je čelu već gotovo deset godina Davorin Primorac, zet predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Ova institucija upravlja kontrolom zračnog prometa iznad Bosne i Hercegovine i raspolaže značajnim finansijskim sredstvima koja dolaze iz sistema međunarodne kontrole letenja.
Finansije agencije
BHANSA raspolaže godišnjim budžetom od približno 40 miliona eura. U proteklih pet godina kroz sistem naplate usluga kontrole zračnog prometa prošlo je više od 130 miliona eura.
Takvi prihodi dolaze uglavnom od naknada koje plaćaju aviokompanije za korištenje zračnog prostora i usluga kontrole letenja. Upravljanje tim sredstvima i način njihovog trošenja podliježu nadzoru institucija države, uključujući i parlamentarne komisije koje imaju zadatak provjeravati finansijsko poslovanje javnih institucija.
Zbog toga je parlamentarna Komisija za finansije i budžet zatražila dodatne informacije o radu BHANSA-e, uključujući finansijske izvještaje, podatke o javnim nabavkama i informacije o platama rukovodstva.
Zahtjev parlamenta
Komisija je u više navrata pokušala dobiti uvid u dokumentaciju agencije, ali su iz BHANSA-e naveli da su ranije dostavljeni podaci dovoljni te da dio informacija ne može biti objavljen zbog zaštite ličnih podataka zaposlenih.
Zbog toga je Komisija odlučila pokrenuti inicijativu za posebnu reviziju rada agencije kako bi se dobio detaljan uvid u način upravljanja finansijama.
– Naš je zahtjev opravdan s obzirom na ponašanje vodstva BHANSA-e, koje odbija surađivati s institucijama i ne želi predati nijedno izvješće, uključujući i ono o osobnim primanjima rukovodstva – rekao je Nenad Vuković.
On je naglasio da činjenica da se BHANSA finansira vlastitim prihodima ne znači da je oslobođena obaveze saradnje sa državnim institucijama.
– To ne znači da mogu odbiti suradnju s državnim institucijama i ponašati se kao da nikome ne moraju polagati račune – rekao je Nenad Vuković.
Preuzimanje zračnog prostora
Bosna i Hercegovina je dugi niz godina upravljanje vlastitim zračnim prostorom povjeravala susjednim državama. Kontrolu nad velikim dijelom neba iznad zemlje ranije su obavljale agencije iz Hrvatske i Srbije.
BHANSA je osnovana 2009. godine sa ciljem da preuzme taj posao, ali je tek krajem 2019. godine u potpunosti preuzela kontrolu nad zračnim prostorom Bosne i Hercegovine.
Taj trenutak predstavljao je važan korak za državu jer je omogućio potpunu kontrolu nad vlastitim zračnim prostorom, ali je istovremeno otvorio i pitanja o organizaciji i upravljanju agencijom.
Izbjegavanje saslušanja
Parlamentarna Komisija za promet i komunikacije zakazala je javno saslušanje rukovodstva BHANSA-e kako bi dobila dodatna objašnjenja o radu agencije.
Direktor Davorin Primorac nije se pojavio na saslušanju, a izostanak je obrazložen tvrdnjom da je rukovodstvo agencije u tom periodu bilo na bolovanju.
Zastupnik Šemsudin Mehmedović, koji je pokrenuo inicijativu za saslušanje, ocijenio je takvo ponašanje problematičnim.
– Vodstvo BHANSA-e grubo krši zakon i onemogućava parlamentarni nadzor – rekao je Šemsudin Mehmedović.
On je podsjetio da je parlamentarni nadzor nad radom javnih institucija zakonska obaveza.
– Parlamentarni nadzor je zakonska obveza, a ne poziv koji se može ignorirati – rekao je Šemsudin Mehmedović.
Dostavljeni podaci
Na kasnije održanom sastanku Komisije pojavio se zamjenik direktora BHANSA-e Sanjin Hadžiomerović, koji je iznio određene informacije o investicijama agencije.
Ipak, prema riječima članova Komisije, nije dostavljeno kompletno finansijsko izvješće za prethodnu godinu niti detalji o ugovorima koje je parlament zatražio.
Tokom rasprave potvrđeno je i da je osam kontrolora leta napustilo posao u agenciji, dok potpuni podaci o kadrovskoj strukturi nisu objavljeni.
Odgovor agencije
U ranijem dopisu koji je dostavljen parlamentarnoj komisiji direktor BHANSA-e Davorin Primorac naveo je da agencija nije u mogućnosti dostaviti precizan pregled mjesečnih troškova.
– Svaki pokušaj paušalnog preračuna mjesečnih troškova dao bi nepreciznu i potencijalno obmanjujuću sliku stvarnog poslovanja BHANSA-e – rekao je Davorin Primorac.
Agencija je također navela da se ne finansira iz državnog budžeta, već iz namjenskih prihoda od kontrole zračnog prometa te da kroz poreze i doprinose značajno učestvuje u javnim finansijama.
Političke reakcije
Nakon zahtjeva za posebnu reviziju rada BHANSA-e, među političkim predstavnicima pojavile su se različite reakcije.
Odluka o pokretanju revizije nije donesena jednoglasno jer su pojedini članovi Komisije bili protiv takve inicijative, što je dodatno otvorilo političku raspravu o radu agencije i njenom rukovodstvu.
U javnosti su se pojavili i komentari ekonomskih analitičara o načinu upravljanja državnim institucijama.
– U ovom slučaju samo je postalo službeno kako je to privatni posjed obitelji Čović, ogranak Primorac, i tu više nemam što komentirati – rekla je Svetlana Cenić.
Ona je dodala da se u javnom prostoru često govori o političkom uticaju na pojedine institucije.
– Ovdje je postalo normalno da se zna što pripada obitelji Dodik, a što obitelji Čović – rekla je Svetlana Cenić.
Revizija rada
Sada je odluka o eventualnoj posebnoj reviziji rada BHANSA-e na Uredu za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.
Takve revizije imaju za cilj provjeriti finansijsko poslovanje institucija, način trošenja javnih sredstava i usklađenost rada sa zakonima i propisima.
Bez obzira na konačnu odluku, rasprava o radu BHANSA-e ponovo je otvorila pitanje transparentnosti rada javnih institucija i odnosa između političkog uticaja i upravljanja državnim resursima.