Globalna tržišta sve snažnije osjećaju posljedice eskalacije sukoba između Izraela i Irana, a finansijski svijet ulazi u period povećane neizvjesnosti. Rast cijena energenata, pad vrijednosti dionica i pritisak na bankarski sistem počeli su izazivati zabrinutost među ekonomskim analitičarima i investitorima širom svijeta.
Upozorenja o mogućim ekonomskim potresima dolaze iz samog centra globalnih finansija. Specijalni dopisnik FTV-a Ivica Puljić ukazuje na ozbiljne signale koji se već pojavljuju na tržištima kapitala i energije, naglašavajući da se posljedice sukoba mogu osjetiti daleko izvan regiona u kojem se odvija.
Po njegovim riječima, atmosfera na američkim finansijskim tržištima obilježena je oprezom i čekanjem, dok investitori pokušavaju procijeniti kakav će biti dalji razvoj događaja. Neizvjesnost je postala dominantno raspoloženje, a mnogi analitičari upozoravaju da bi svaka nova eskalacija mogla dodatno destabilizovati tržišta.
– Svi trebaju biti zabrinuti. I ovdje u Americi kao i svugdje vladaju neizvjesnost, nesigurnost. Vrijednosti dionica su u padu. Deveti, bolje rečeno deseti dan za redom, svi su na nekom čekanju. – rekao je Puljić.
Prve reakcije tržišta nakon izbijanja sukoba nisu bile dramatične, ali se situacija ubrzo počela mijenjati. Kako se sukob produbljuje, ekonomski analitičari sve češće upozoravaju da bi posljedice mogle postati mnogo ozbiljnije nego što se u početku pretpostavljalo.
– U prvom tjednu američko-izraelskog rata s Iranom, ekonomske turbulencije izgledale su prilično male. No kako počinje drugi tjedan, rizici za globalno gospodarstvo postaju sve ozbiljniji. – rekao je Puljić.
Tržišta energije
Jedan od prvih sektora koji reaguje na geopolitičke sukobe jeste tržište energenata. Cijene nafte i goriva često su među prvim indikatorima globalne nestabilnosti, a upravo se to sada dešava.
Prema riječima Puljića, rast cijena nafte ima direktan utjecaj na finansijska tržišta jer utiče na kamatne stope, investicione tokove i tržište obveznica. Kada energenti poskupe, povećava se pritisak na cijeli finansijski sistem.
– Što se tiče finansijskih tržišta, što su cijene nafte veće, to se više preračunavaju kratkotrajne krivulje kamatnih stopa i veći je pritisak na tržište obveznica. – rekao je Puljić.
Takve promjene posebno pogađaju globalna tržišta dionica. Kada troškovi energije rastu, kompanijama postaje teže održati planirani rast i profitabilnost, što automatski utiče na vrijednost njihovih dionica.
– Mnogo veći rizik ostaje za globalna tržišta dionica, jer veće cijene energije smanjuju izglede za rast, što je potpuno logično, dok više dugoročne kamatne stope smanjuju neto sadašnju vrijednost zarade dionica u rastu. Dakle, komplicirano. – rekao je Puljić.
Finansijski pritisci
U trenucima kada tržišta postanu nestabilna, velike finansijske institucije i investicioni fondovi često pokušavaju spriječiti nagle reakcije investitora koje bi mogle izazvati paniku.
Puljić navodi da su pojedine kompanije već počele uvoditi ograničenja kako bi spriječile masovna povlačenja novca i rasprodaju imovine.
– Velike tvrke trenutno zatvaraju, bolje rečeno, možda ograničavaju otkupe kako bi spriječene nagle rasprodaju ne likvidne imovine. – rekao je Puljić.
Takve mjere, iako imaju za cilj stabilizaciju tržišta, mogu imati i neželjene posljedice po finansijski sistem jer smanjuju protok novca kroz ekonomiju.
– U finansijskom sustavu, u kojem kredit funkcionira kao novac, ova ograničenja signaliziraju “uništavanje novca“ umjesto stvaranja. Kada fondovi blokiraju povlačenje, to ih prisiljava da prestanu davati nove kredite, što učinkovito smanjuje ponudu novca. – rekao je Puljić.
Centralne banke
U takvim okolnostima pažnja se često usmjerava prema centralnim bankama, koje imaju ključnu ulogu u stabilizaciji finansijskog sistema. One raspolažu alatima poput monetarne politike i intervencija na tržištu kako bi spriječile širenje krize.
Puljić upozorava da bi pritisak na centralne banke mogao postati veoma snažan ukoliko se situacija dodatno pogorša.
– Pritisak na središnje banke postoji. One jednostavno imaju pritisak da interveniraju hitnim tiskanjem novca, što je naravno uvijek rizično, kako bi spriječile taj sustavni kolaps. – rekao je Puljić.
Istovremeno postoji mogućnost da investitori počnu povlačiti sredstva iz rizičnijih investicija i preusmjeravati kapital u sigurnije oblike ulaganja.
– Investitori bi mogli povući novac iz privatnih ulaganja, što može biti veliki problem, stvarajući efekt prave zaraze na Wall Streetu. – rekao je Puljić.
Rast cijena goriva
Jedna od najvidljivijih posljedica sukoba već se osjeća na tržištu goriva. Nagli skok cijena energenata izazvao je zabrinutost među ekonomistima jer bi mogao dodatno ubrzati inflaciju i povećati troškove života.
– Cijene nafte preko noći je skočila za 25%, što je potaklo zabrinutost da veći troškovi energije potaknu inflaciju i naravno ograniče potrošnju američkih potrošača. – rekao je Puljić.
Porast cijena goriva posebno pogađa sektore koji u velikoj mjeri zavise od transporta i logistike.
– Prošlog tjedna, da podsjetimo, cijena običnog benzina po galonu u Americi iznosila je 2.98 dolara. Danas je 3.48. – rekao je Puljić.
Osim benzina, značajno je poskupio i dizel, što predstavlja dodatni udarac za industriju, transport i poljoprivredu.
– Dizel je poskupio za 24% od početka zračnih napada, što osobito pogađa farmere, industriju i velike kamione, autobuse. – rekao je Puljić.
Političke reakcije
Dok ekonomisti upozoravaju na moguće posljedice, politički lideri pokušavaju ublažiti zabrinutost javnosti. Međutim, takve izjave često izazivaju različite reakcije među analitičarima i investitorima.
Puljić navodi da predsjednik Donald Trump umanjuje značaj rasta cijena energenata i smatra ga prihvatljivom cijenom za sigurnost.
– Predsjednik Trump umanje značaj naglog porasta cijene nafte opisuje ga kao vrlo malu cijenu za američku i globalnu sigurnost i čak šalje uvredljive poruke da svi koji smo zabrinuti, da smo malo kao budale, ali to je već goli, čisti trumpizam. – rekao je Puljić.
Ipak, podaci sa tržišta pokazuju da je situacija ozbiljna i da poremećaji u snabdijevanju naftom već imaju značajan utjecaj na globalnu ekonomiju.
– Rat je već uzrokovao najveći poremečaj u obskrbi naftom u povijesti, smanjujući otprilike 20% svjetske obskrbe. – rekao je Puljić.
Geopolitički rizici
Osim ekonomskih posljedica, analitičari upozoravaju i na moguće nove geopolitičke napetosti koje bi mogle dodatno zakomplikovati situaciju na globalnoj sceni.
Jedno od pitanja koje se sve češće spominje jeste mogućnost preuzimanja iranske nafte, što bi moglo izazvati nove političke i ekonomske sukobe između velikih svjetskih sila.
– Trump je prije nekih možda sat, sat i pol vremena izjavio da je rano govoriti o uzimanju iranske nafte, zauzimanju bolje rečeno, ali da on ne odbacuje tu mogućnost. – rekao je Puljić.
Takav potez mogao bi dodatno pogoršati odnose između velikih ekonomskih sila i otvoriti novu fazu međunarodnih napetosti.
– Ako dođe do takve situacije, onda će doći i do zaoštravanje američko-kineskih odnosa, jer Kina uzima naftu od Irana. A nakon toga, ko zna što se može dogoditi. – rekao je Puljić.