Politička rasprava o ulozi Bosne i Hercegovine u međunarodnim inicijativama ponovo je otvorena nakon poteza članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović. Ona je zatražila da Bosna i Hercegovina bude kosponzor rezolucije kojom se osuđuju iranski napadi na države Perzijskog zaljeva, što je izazvalo oštre reakcije dijela političke javnosti.
Rezoluciju su predložili Ujedinjeni Arapski Emirati i Bahrein, a planirano je da se o tom dokumentu raspravlja i glasa u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija. Međutim, pitanje koje se odmah otvorilo jeste koliki je stvarni politički značaj eventualne podrške Bosne i Hercegovine tom dokumentu.
Uloga BiH
Bosna i Hercegovina nije članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, tijela koje ima ključnu ulogu u donošenju obavezujućih odluka o međunarodnoj sigurnosti. Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da bi eventualno kosponzorstvo rezolucije imalo više simbolički nego stvarni politički efekat.
Bahrein, jedna od država predlagača rezolucije, trenutno jeste član ovog 15-članog tijela. Pored njega, u Vijeću sigurnosti nalaze se i stalne članice – Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države.
Ove države imaju posebno pravo veta, što znači da mogu blokirati usvajanje bilo koje rezolucije bez obzira na podršku drugih članica.
Veto u praksi
Upravo pravo veta predstavlja ključni element u funkcionisanju Vijeća sigurnosti. Ukoliko bilo koja od pet stalnih članica uloži veto, rezolucija ne može biti usvojena.
Takva praksa u međunarodnoj politici nije rijetkost. U mnogim slučajevima rezolucije koje imaju široku podršku drugih država ipak ne prolaze upravo zbog veta jedne od stalnih članica.
Zbog toga dio analitičara smatra da eventualna podrška Bosne i Hercegovine ovom dokumentu ne bi imala presudan utjecaj na konačan ishod glasanja.
Oštre kritike
Politički komentator Sead Numanović ocijenio je inicijativu Željke Cvijanović veoma oštro, smatrajući da ona nema stvarni diplomatski značaj.
Prema njegovom mišljenju, potez članice Predsjedništva više je usmjeren na unutrašnju političku dinamiku nego na realan doprinos međunarodnim procesima.
Numanović smatra da Bosna i Hercegovina u ovom slučaju nema značajan utjecaj na odluku Vijeća sigurnosti, bez obzira na to da li bi se pridružila kosponzorstvu rezolucije ili ne.
Uloga stalnih članica
U analizi ovog pitanja često se ističe da ključnu riječ u Vijeću sigurnosti imaju upravo stalne članice koje raspolažu pravom veta.
Zbog toga mnogi smatraju da bi eventualni diplomatski napori trebali biti usmjereni upravo prema tim državama, jer njihova odluka u konačnici određuje sudbinu svake rezolucije.
Numanović u tom kontekstu navodi da bi, prema njegovom mišljenju, politički smisleniji potez bio pokušaj da se osigura podrška država koje imaju mogućnost blokirati rezoluciju.
Političke implikacije
Ovakve rasprave pokazuju koliko su vanjskopolitičke inicijative često povezane sa unutrašnjim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini. Svaka odluka na međunarodnoj sceni može postati predmet domaćih političkih polemika.
Upravo zbog toga mnogi analitičari smatraju da bi institucije države trebale pažljivo procjenjivati svaki potez koji se odnosi na međunarodne inicijative.
Odluke donesene na tom nivou mogu imati simbolički značaj za međunarodni položaj države, ali i političke posljedice unutar same zemlje.
Ranije inicijative
U svom komentaru Numanović podsjeća i na ranije političke poteze koje povezuje sa Cvijanović. Kao primjer navodi inicijativu za nominaciju Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.
Prema njegovom mišljenju, takve inicijative često imaju više političku nego praktičnu težinu u međunarodnim odnosima.
Političke rasprave koje su uslijedile nakon tih poteza pokazale su koliko su stavovi o međunarodnim pitanjima podijeljeni unutar političke scene Bosne i Hercegovine.
Diplomatski kontekst
Rezolucija o kojoj je riječ dolazi u trenutku pojačanih napetosti na Bliskom istoku i pokušaja međunarodne zajednice da reaguje na događaje u regionu.
U takvom okruženju mnoge države pokušavaju zauzeti politički stav koji će odražavati njihove diplomatske prioritete i odnose sa ključnim međunarodnim partnerima.
Hoće li Bosna i Hercegovina na kraju podržati kosponzorstvo ove rezolucije i kakve bi političke posljedice takva odluka mogla imati, pitanje je koje će zavisiti od stava institucija i političkih aktera u zemlji.