Sve veći rast cijena goriva ponovo je otvorio ozbiljna pitanja o životnom standardu građana i stabilnosti domaće ekonomije. Poskupljenja na benzinskim pumpama već se direktno osjećaju u svakodnevnom životu, jer svaki novi skok cijena povlači lančani rast troškova prevoza, hrane, poljoprivredne proizvodnje i brojnih drugih usluga. Upravo zbog toga potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković pokrenuo je inicijativu prema Vladi tog entiteta, tražeći hitne mjere koje bi ublažile posljedice globalne naftne i energetske krize.
U dopisu koji je uputio premijeru Savi Miniću upozorio je da globalni poremećaji na tržištu energenata već ostavljaju snažne posljedice na svakodnevni život građana. Prema njegovim riječima, rast cijena goriva ne pogađa samo vozače, već čitav niz sektora koji zavise od transporta i energije.
Alarm zbog cijena
Duraković smatra da se pitanje goriva više ne može posmatrati samo kao tržišni ili ekonomski problem, jer njegovi efekti pogađaju gotovo sve segmente društva. Posebno je naglasio da rast troškova transporta i proizvodnje direktno utiče na cijene osnovnih životnih potrepština.
– Rast cijena goriva odavno nije samo ekonomsko pitanje, nego pitanje svakodnevnog opstanka velikog broja građana. Kada rastu troškovi prevoza, proizvodnje i osnovnih životnih potreba, onda je obaveza institucija da reaguju pravovremeno i odgovorno – poručio je Duraković.
Njegova inicijativa dolazi u trenutku kada su građani suočeni sa stalnim poskupljenjima, dok istovremeno plate i primanja velikog dijela stanovništva ne prate takav rast troškova.
Predložene mjere
U okviru inicijative predloženo je nekoliko konkretnih koraka koje bi Vlada Republike Srpske mogla razmotriti kako bi ublažila pritisak na građane i privredu. Jedan od ključnih prijedloga odnosi se na privremeno smanjenje fiskalnih opterećenja na gorivo.
Duraković je predložio da se razmotri mogućnost smanjenja akciza na naftne derivate, ali i drugih naknada koje utiču na konačnu cijenu goriva na tržištu. Takva mjera, kako smatra, mogla bi bar djelimično ublažiti rast cijena i olakšati situaciju građanima.
Osim toga, predloženo je i razmatranje privremenog ograničenja trgovačkih marži na naftne derivate. Cilj takve mjere bio bi spriječiti eventualne zloupotrebe i neopravdana poskupljenja.
Pojačan nadzor
Duraković je u inicijativi naglasio da je uz takve mjere potrebno pojačati inspekcijski nadzor nad distributerima goriva. Time bi se, prema njegovom mišljenju, osiguralo da eventualna ograničenja ili fiskalne mjere zaista donesu korist građanima, a ne da se izgube u lancu distribucije.
Ovakav pristup podrazumijeva da institucije aktivnije prate kretanje cijena i reagiraju u situacijama kada postoji sumnja na neopravdano povećanje marži ili druge tržišne manipulacije.
Podrška poljoprivredi
Poseban dio inicijative odnosi se na sektor poljoprivrede koji je među najosjetljivijima na rast cijena goriva. Poljoprivredna proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od naftnih derivata, jer se gorivo koristi za obradu zemljišta, transport i brojne druge procese.
Duraković je zato predložio povećanje subvencija za dizel gorivo namijenjeno poljoprivrednim proizvođačima, kao i proširenje programa regresiranog goriva koji bi im omogućio povoljniju nabavku energenata.
– Naši poljoprivrednici već rade u teškim uslovima, a dodatni rast cijena goriva ozbiljno ugrožava njihovu proizvodnju i održivost. Ako želimo sačuvati domaću proizvodnju i zaštititi sela, onda pomoć poljoprivredi mora biti među prvim prioritetima – istaknuo je Duraković.
Transport i privreda
Osim poljoprivrede, rast cijena goriva snažno pogađa i transportni sektor. Troškovi prevoza robe i putnika direktno zavise od cijene goriva, pa svaki skok cijena vrlo brzo utiče i na cijene proizvoda i usluga.
Zbog toga je u inicijativi predloženo da se razmotre i privremene mjere podrške za transportne kompanije i javni prevoz. Takva podrška mogla bi pomoći da se ublaže troškovi poslovanja i spriječi dodatni rast cijena transportnih usluga.
Povratničke zajednice
Duraković je posebno upozorio na situaciju u povratničkim sredinama, koje su već suočene sa brojnim ekonomskim i infrastrukturnim izazovima. U mnogim takvim zajednicama troškovi prevoza su znatno veći zbog udaljenosti i slabije razvijene infrastrukture.
– U mnogim povratničkim sredinama svaki novi rast cijena goriva znači još teži pristup poslu, školi, zdravstvenoj zaštiti i osnovnim životnim potrepštinama. Izolirane bošnjačke povratničke zajednice ovu krizu osjećaju mnogo snažnije i zato zaslužuju posebnu pažnju institucija – naglasio je Duraković.
Energetska strategija
Kao jedan od dugoročnijih koraka predloženo je i formiranje posebnog kriznog energetskog tijela ili međuresorne radne grupe. Takvo tijelo imalo bi zadatak da kontinuirano prati stanje na tržištu energenata i analizira kretanja cijena nafte i naftnih derivata.
Osim praćenja tržišta, radna grupa bi analizirala i uticaj globalnih ekonomskih poremećaja na domaću ekonomiju, kako bi institucije mogle pravovremeno reagovati i predlagati odgovarajuće mjere.
Zaštita najugroženijih
U svojoj inicijativi Duraković je posebno naglasio potrebu zaštite socijalno ugroženih kategorija stanovništva. Predložio je uvođenje privremenih energetskih vaučera za domaćinstva sa najnižim primanjima.
Takvi vaučeri mogli bi pomoći porodicama koje se suočavaju s najvećim pritiskom rasta cijena energenata i životnih troškova.
– Najveći teret svake krize na kraju snose građani sa najnižim primanjima. Zato je važno da institucije razmotre konkretne mjere podrške, uključujući energetske vaučere i druge oblike pomoći za socijalno ugrožena domaćinstva. Ovo je trenutak da institucije pokažu ozbiljnost, solidarnost i spremnost da zaštite građane, poljoprivredne proizvođače i privredne subjekte. Potrebne su konkretne i brze mjere koje će ljudima olakšati svakodnevni život – zaključio je Duraković.