Politička polemika na vrhu vlasti u Bosni i Hercegovini ponovo je izbila u prvi plan nakon što je predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić javno kritikovao odluku o podršci rezoluciji kojom se osuđuje Iran. Njegove riječi izazvale su brzu reakciju stalnog predstavnika Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatka Lagumdžije, koji je putem društvenih mreža odgovorio na optužbe i poručio da Komšićeve tvrdnje nisu tačne.
Rasprava se vodi oko odluke Bosne i Hercegovine da se pridruži kosponzorstvu rezolucije u Ujedinjenim nacijama, što je u političkom vrhu države izazvalo različita tumačenja i podjele. Dok jedni smatraju da je riječ o potezu koji je usklađen sa evropskom i zapadnom politikom, drugi tvrde da je takav potez pogrešan i da Bosnu i Hercegovinu svrstava u blok država koje podržavaju izraelsku politiku prema Iranu.
Komšićeva kritika
U intervjuu za medije Željko Komšić je otvoreno kritikovao odluku da Bosna i Hercegovina podrži pomenutu rezoluciju. Prema njegovom mišljenju, takav potez predstavlja pogrešan politički signal i, kako je naveo, nečasnu odluku.
– Bojim se da smo kao država, pridruživanjem kosponzorstvu pomenutoj Rezoluciji, kako to kaže naš ambasador bježeći od ‘ruske liste’, dotrčali pravo na ‘listu Benjamina Netanyahua’. Ja sam mislio, a i dalje mislim, da je to vrlo nečasno – rekao je Komšić.
On je istakao da smatra da rasprava o toj odluci sada nema mnogo smisla jer je proces u Ujedinjenim nacijama već završen.
– Ali, glupo je da se nastavimo raspravljati oko ovoga. Svakako je to već završena stvar, to je ‘voda ispod mosta’. Svako od nas je radio u skladu sa svojim uvjerenjima. Po meni, šteta je pričinjena i valja nam nastaviti živjeti sa tim – rekao je Komšić.
Iako je pokušao staviti tačku na raspravu, njegove riječi pokrenule su novu političku polemiku.
Brza reakcija
Na Komšićeve izjave ubrzo je reagovao stalni predstavnik Bosne i Hercegovine pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija, koji je poručio da Komšićevo tumačenje situacije nije tačno.
– Istine radi posto me Predsjedavajuci opet prozvao: Na Ruskoj je i Netnjahuv Izrael a mi na EU, NATO…listi. To pise u UN dokumentima koje je dobio on i njegovi savjetnici. Ili nije procitao ili mu je neko opet podmetnuo – rekao je Lagumdžija.
Njegova objava ubrzo je izazvala veliku pažnju jer je riječ o direktnom odgovoru na kritiku iz samog vrha države.
Politička poruka
U nastavku objave Lagumdžija je naveo i staru narodnu izreku kojom je dodatno prokomentarisao situaciju.
– Nije majka Djokicu karala sto je kockao nego sto se vadio – rekao je Lagumdžija.
Ova poruka protumačena je kao ironičan odgovor na Komšićeve tvrdnje, ali i kao pokušaj da se naglasi da je odluka Bosne i Hercegovine u skladu sa dokumentima Ujedinjenih nacija i stavovima zapadnih saveznika.
Šira polemika
Cijeli spor zapravo otvara šire pitanje spoljnopolitičkog kursa Bosne i Hercegovine i odnosa prema međunarodnim sukobima. U posljednje vrijeme sve češće se u javnosti raspravlja o tome da li BiH u međunarodnim institucijama treba strogo slijediti politiku Evropske unije i NATO-a ili pokušati zadržati neutralniji pristup u pojedinim globalnim krizama.
Podrška rezoluciji o Iranu upravo je jedan od primjera takvih dilema. Jedan dio političkih aktera smatra da je logično da Bosna i Hercegovina prati stavove svojih ključnih međunarodnih partnera, dok drugi upozoravaju da takvi potezi mogu dodatno zakomplikovati odnose sa određenim državama.
Diplomatski kontekst
U diplomatskim krugovima često se naglašava da odluke o rezolucijama u Ujedinjenim nacijama nisu samo formalna pitanja, nego predstavljaju signal o političkoj orijentaciji države. Zbog toga svaki glas ili potpis na međunarodnim dokumentima može imati šire političke posljedice.
U ovom slučaju polemika između Komšića i Lagumdžije pokazuje koliko su različita tumačenja moguće čak i unutar istog političkog bloka. Dok jedan političar upozorava na moralnu dimenziju odluke, drugi insistira na činjenici da je Bosna i Hercegovina time stala uz evropske i zapadne partnere.
Politička scena
Ovakve rasprave nisu neuobičajene u političkom životu Bosne i Hercegovine, gdje su različita tumačenja međunarodnih događaja često povod za oštre polemike među političkim liderima. S obzirom na složen politički sistem zemlje, različiti politički akteri često imaju i različite poglede na međunarodne odnose i strateške prioritete države.
Zbog toga se i ova polemika uklapa u širi obrazac političkih rasprava koje se vode oko spoljne politike i odnosa Bosne i Hercegovine sa velikim svjetskim silama i međunarodnim organizacijama.
U ovom trenutku nema naznaka da će spor između dvojice političara dobiti formalni nastavak, ali je jasno da je otvorio novu raspravu o tome kakvu međunarodnu poziciju Bosna i Hercegovina želi zauzeti u složenim globalnim odnosima.