U jeku sve složenijih geopolitičkih odnosa između velikih svjetskih sila, pojavljuju se nove informacije o saradnji između Rusije i Irana koje izazivaju pažnju međunarodne javnosti. Prema riječima dopisnika iz Sjedinjenih Američkih Država Ivice Puljića, ova saradnja danas nadilazi klasičnu vojnu podršku i prerasta u mnogo dublje strateško partnerstvo.
Puljić navodi da se paralelno s tim razvija i nova političko-vojna dinamika u kojoj Ukrajina pokušava ponuditi pomoć državama Bliskog istoka koje su pogođene iranskim napadima. Takav razvoj situacije dodatno komplikuje međunarodne odnose i otvara pitanja o ulozi velikih sila u sukobima koji se šire izvan granica Evrope.
Ukrajinska ponuda
Prema dostupnim informacijama, Ukrajina je ponudila tehničku i vojnu pomoć pojedinim arapskim državama koje su pogođene iranskim napadima dronovima. Razlog za takvu ponudu leži u činjenici da ukrajinska vojska ima veliko iskustvo u presretanju iranskih bespilotnih letjelica koje Rusija koristi na frontu.
Upravo zbog toga Kijev pokušava svoju ekspertizu ponuditi državama koje se suočavaju s istom vrstom prijetnje. Ukrajinski stručnjaci smatraju da iskustvo stečeno tokom dugotrajnog rata može biti korisno i drugim državama koje su meta sličnih napada.
Puljić tvrdi da je Ukrajina ponudila pomoć i Sjedinjenim Američkim Državama u razvoju odbrambenih rješenja protiv iranskih dronova.
– Ukrajina nudi pomoć i Amerikancima u obrani od iranskih dronova – rekao je Ivica Puljić.
Prema njegovim riječima, američki predsjednik Donald Trump nije prihvatio takvu ponudu, ali je istovremeno pokazao spremnost da ublaži određene sankcije Rusiji kako bi se omogućila prodaja ruske nafte na svjetskom tržištu.
Nova vojna osovina
Iranska podrška Rusiji tokom rata u Ukrajini značajno se razvila tokom posljednjih godina. Ono što je na početku predstavljalo ograničenu vojnu pomoć danas je preraslo u mnogo širu saradnju koja uključuje tehnologiju, proizvodnju oružja i razmjenu obavještajnih podataka.
Analitičari smatraju da je Iran postao jedan od ključnih partnera Moskve u vojnoj industriji, posebno kada je riječ o proizvodnji bespilotnih letjelica i projektila.
Prema procjenama stručnjaka, ova saradnja danas ima recipročan karakter, što znači da obje države razmjenjuju tehnologiju i iskustva stečena na bojištu.
Napadni dronovi
Jedan od najvažnijih elemenata ove saradnje su iranski napadni dronovi koji se koriste u sukobu u Ukrajini.
Iran je od početka rata Rusiji isporučio veliki broj dronova tipa Shahed-131 i Shahed-136. Ovi dronovi poznati su po svojoj sposobnosti da djeluju u velikim rojevima, čime se pokušava zasićiti i iscrpiti protivnički sistem protivzračne odbrane.
Takva taktika predstavlja ozbiljan izazov za sisteme odbrane jer istovremeno napada veliki broj ciljeva.
Balističke rakete
Pored dronova, Iran je Rusiji isporučivao i različite vrste balističkih raketa.
Prema procjenama stručnjaka, vrijednost tih isporuka mjeri se milijardama dolara. Među njima se nalaze projektili kratkog dometa Fath-360, ali i varijante raketa Fateh-110 i Zolfaghar koje imaju sposobnost preciznih udara na većim udaljenostima.
Takvo naoružanje Rusiji omogućava dodatne kapacitete za vođenje ratnih operacija na velikim udaljenostima.
Vojna oprema
Iran je tokom sukoba Rusiji isporučivao i značajne količine vojne opreme i municije. Među tim sredstvima nalaze se topničke granate, različite vrste raketa, ali i projektili zemlja-zrak koji pomažu u popunjavanju ruskih vojnih zaliha.
Ova vrsta logističke podrške pokazuje da saradnja između dvije države nije ograničena samo na pojedinačne projekte, već obuhvata širi spektar vojne industrije.
Proizvodnja dronova
Posebnu pažnju izazvala je informacija da je Iran pomogao Rusiji u izgradnji velike fabrike dronova nedaleko od Moskve. Ovaj pogon omogućava Rusiji da samostalno proizvodi bespilotne letjelice na osnovu iranske tehnologije.
Procjene pokazuju da bi kapacitet proizvodnje mogao dostići nekoliko hiljada dronova mjesečno, čime bi Rusija znatno smanjila zavisnost od direktnog uvoza iz Irana.
Takav razvoj događaja dodatno potvrđuje da se saradnja između Moskve i Teherana razvija u dugoročnom pravcu.
Taktička obuka
Pored tehnologije i opreme, iranski stručnjaci navodno su pružili i taktičku obuku ruskim vojnim jedinicama.
Ta obuka uključuje metode korištenja rojeva dronova protiv sistema protivzračne odbrane koje koriste zapadne države. Takva taktika pokazala se posebno efikasnom u situacijama kada se istovremeno lansira veliki broj bespilotnih letjelica.
Razmjena podataka
Jedan od najosjetljivijih aspekata saradnje između Irana i Rusije odnosi se na razmjenu obavještajnih informacija.
– Dvije zemlje dijele satelitske snimke i obavještajne podatke – rekao je Ivica Puljić.
Prema izvještajima stručnjaka, Rusija zauzvrat Iranu pruža određene informacije o rasporedu vojnih snaga i infrastrukture zapadnih država na Bliskom istoku.
Takva razmjena podataka dodatno produbljuje strateško partnerstvo između dvije zemlje.
Izbjegavanje sankcija
Iran ima dugogodišnje iskustvo u zaobilaženju međunarodnih sankcija, što je sada postalo posebno važno za Rusiju.
Stručnjaci smatraju da Teheran Moskvi prenosi modele i metode kojima se mogu ublažiti posljedice ekonomskih ograničenja.
To uključuje alternativne finansijske kanale, posredničke kompanije i nove trgovinske rute koje omogućavaju nastavak međunarodne trgovine.
Nove trgovinske rute
Jedan od ključnih projekata u tom procesu je razvoj Međunarodnog transportnog koridora sjever-jug. Riječ je o velikoj transportnoj mreži koja povezuje Rusiju, Iran i druge države kroz željezničke i riječne rute preko Kaspijskog mora.
Ovaj koridor omogućava trgovinu između Azije i Evrope bez prolaska kroz vode koje su pod kontrolom zapadnih država.
Takva infrastruktura ima strateški značaj jer omogućava Rusiji i Iranu da prošire trgovinske veze i smanje uticaj zapadnih sankcija.
Geopolitičke posljedice
Razvoj ovakvog partnerstva između Moskve i Teherana mijenja geopolitičku ravnotežu u više regija svijeta. Analitičari upozoravaju da bi dugoročna vojna i ekonomska saradnja između ove dvije države mogla imati značajan uticaj na globalne sigurnosne odnose.
Istovremeno, sukobi u različitim dijelovima svijeta sve više se međusobno povezuju, stvarajući složen međunarodni kontekst u kojem odluke jedne države mogu imati posljedice daleko izvan njenih granica.