Politička scena u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovo je uzburkana nakon smjene predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH Dragana Miokovića. Glasanje koje je dovelo do njegove smjene otvorilo je niz pitanja o odnosima unutar vladajuće koalicije, ali i o ulozi pojedinih stranaka u raspodjeli političke moći u Federaciji.
U središtu rasprave našla se odluka zastupnika SDP-a da tokom glasanja ostanu suzdržani. Taj potez mnogi su protumačili kao politički manevar koji je, svjesno ili ne, omogućio jačanje pozicije HDZ-a BiH u zakonodavnoj vlasti Federacije.
Smjena u Parlamentu
Predstavnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine izglasao je smjenu Dragana Miokovića sa funkcije predsjedavajućeg ovog zakonodavnog tijela. Za smjenu je glasalo 58 zastupnika, dok je protiv bilo 15.
Ovaj odnos snaga jasno pokazuje da inicijativa za smjenu nije bila upitna u pogledu konačnog ishoda. Međutim, politička pažnja nije bila usmjerena samo na rezultat glasanja, već i na ponašanje pojedinih stranaka tokom tog procesa.
Protiv smjene glasali su zastupnici Naše stranke i Naroda i pravde, dok su zastupnici SDP-a odlučili ostati suzdržani. Upravo ta suzdržanost postala je ključna tema političkih komentara.
Spor unutar Trojke
U javnosti se brzo pojavila interpretacija da je suzdržanost SDP-a rezultat narušenih odnosa unutar političkog bloka poznatog kao Trojka, koji čine SDP, Naša stranka i Narod i pravda.
Iako političke napetosti među ovim strankama nisu tajna, pojedini analitičari smatraju da razlozi za suzdržanost SDP-a leže u širem političkom kontekstu i odnosima sa HDZ-om BiH.
Prema tim tumačenjima, odluka SDP-ovih zastupnika nije bila usmjerena protiv Naše stranke, već je predstavljala pokušaj očuvanja političke ravnoteže u Federaciji.
Inicijativa protiv HDZ-a
Cijela situacija dodatno je dobila na težini zbog činjenice da je Naša stranka prethodno pokrenula inicijativu za smjenu Mladena Boškovića, dopredsjedavajućeg Predstavničkog doma iz redova HDZ-a BiH.
Ta inicijativa mogla je imati ozbiljne političke posljedice jer bi, uz podršku opozicije i dijela vladajuće koalicije, Bošković vrlo vjerovatno bio smijenjen.
Takav razvoj događaja značajno bi pogoršao odnose između stranaka Trojke i HDZ-a BiH, koji u trenutnom političkom sistemu ima značajnu ulogu u formiranju vlasti.
Politički kalkul
U tom kontekstu suzdržanost SDP-a dobija drugačije značenje. U toj stranci su, prema političkim procjenama, bili svjesni da glasanjem protiv smjene Miokovića ne bi mogli promijeniti konačan ishod.
Istovremeno, suzdržanost im je ostavila prostor da se na isti način postave i prema eventualnoj inicijativi za smjenu Mladena Boškovića.
Bez glasova SDP-a takva inicijativa teško bi mogla dobiti potrebnu većinu u Parlamentu Federacije BiH.
Drugim riječima, suzdržanost tokom glasanja o smjeni Miokovića otvorila je prostor da HDZ zadrži svoje ključne pozicije u zakonodavnoj vlasti Federacije.
Raniji politički potezi
Ovo nije prvi put da se politički odnosi između Trojke i HDZ-a BiH nalaze u središtu javnih rasprava.
Tokom ovog mandata već je bilo nekoliko situacija u kojima su političke odluke vladajućih stranaka tumačene kao potezi koji idu u korist HDZ-a.
Jedan od najčešće spominjanih primjera odnosi se na izbor Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.
Politički uvjet
Marin Vukoja izabran je za sudiju Ustavnog suda BiH na sjednici održanoj 29. maja 2024. godine. Na istoj sjednici, ali nekoliko tačaka kasnije, Dragan Mioković izabran je za predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
U političkim krugovima često se ističe da je upravo glasanje za Vukoju bilo jedan od ključnih uslova za Miokovićevo imenovanje na tu funkciju.
Takav slijed događaja dodatno je produbio rasprave o političkim kompromisima koji su obilježili formiranje vlasti u Federaciji.
Uloga Boškovića
Prije nego što je Mioković preuzeo funkciju predsjedavajućeg, Predstavničkim domom rukovodio je Mladen Bošković iz HDZ-a BiH.
Do toga je došlo nakon što je tadašnja predsjedavajuća Mirjana Marinković-Lepić iz Naše stranke prenijela ovlaštenja na Boškovića.
Marinković-Lepić formalno je podnijela ostavku krajem septembra 2023. godine, nakon čega je Bošković uz saglasnost stranaka Trojke vodio rad ovog zakonodavnog tijela narednih osam mjeseci.
Ponovna koncentracija moći
Nakon smjene Miokovića postoji mogućnost da Mladen Bošković ponovo preuzme vođenje Predstavničkog doma, ukoliko u međuvremenu ne bude smijenjen.
U tom slučaju HDZ BiH bi ponovo imao snažan uticaj u zakonodavnim institucijama Federacije, posebno imajući u vidu da ta stranka već ima značajne političke pozicije u izvršnoj vlasti.
Uprkos tome, iz Naše stranke dolaze upozorenja da bi ovakav razvoj događaja mogao dovesti do, kako navode, opasne koncentracije moći u rukama HDZ-a BiH.
Politička realnost
Kritičari takvih tvrdnji podsjećaju da su upravo stranke Trojke ranije podržale izbor Lidije Bradare za predsjednicu Federacije BiH, kao i izbor Tomislava Martinovića za predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH.
Takve odluke, prema njihovim ocjenama, omogućile su HDZ-u BiH da zadrži snažan politički uticaj u institucijama Federacije.
U političkom ambijentu koji karakterišu složeni odnosi i kompromisi, odluke o ključnim funkcijama često imaju dugoročne posljedice po raspodjelu političke moći.