Rasprava u Narodnoj skupštini Republike Srpske izazvala je snažne reakcije nakon niza izjava koje su otvorile pitanje odnosa prema historiji i tumačenju događaja iz Drugog svjetskog rata. Umjesto očekivane osude totalitarnih ideologija, sjednica je u jednom trenutku prerasla u oštru polemiku obilježenu kontroverznim tvrdnjama i međusobnim optužbama.
Posebna sjednica NSRS, na kojoj se razmatrala rezolucija o osudi ustaške i fašističke ideologije, obilježena je burnim raspravama. Fokus je dodatno pomjeren kada je zastupnik Mirsad Duratović ukazao na potrebu da se osude i zločini četničkog pokreta, što je izazvalo niz reakcija među poslanicima.
Početak rasprave
Duratović je tokom svog obraćanja naglasio da je važno sagledati sve aspekte historijskih događaja i osuditi sve zločine, bez obzira na to ko ih je počinio. Podsjetio je na presudu Draži Mihailoviću i naveo da njeno poništenje ne znači negiranje zločina.
Također je spomenuo slučaj četničkog vojvode Radeta Radića, koji je osuđen i strijeljan zbog ubistva partizanskog komandanta dr. Mladena Stojanovića.
– Osuđujem ustaški režim, osuđujem NDH i zločine Handžar divizije, ali ne možemo bježati od činjenice da su zločine radili i neki drugi. Moj praded je ubijen od strane četnika na Kozari – naglasio je Duratović.
Istakao je i da su pokušaje rehabilitacije određenih historijskih figura ranije osuđivali i zvaničnici Srbije, kao i predstavnici Rusije.
Reakcija iz skupštine
Na njegovo izlaganje reagovao je predsjednik NSRS Nenad Stevandić, upozorivši ga da ne ulazi u teme koje, kako je naveo, mogu izazvati dodatne tenzije.
– Ja sad kad bih htio s vama da polemišem, morao bih vam reći da nije Rade Radić ubio Mladena Stojanovića, i da su Mladen Stojanović i Petar Drapšin ubijeni od tadašnje OZNE jer su tražili da se napadne Jasenovac. Ali to je druga priča – poručio je Stevandić.
Dodao je i da smatra da ovakva rasprava ne bi bila moguća u drugim zakonodavnim institucijama u Bosni i Hercegovini.
Kontroverzne tvrdnje
Vrhunac rasprave uslijedio je nakon obraćanja zastupnika SDS-a Ognjena Bodiroge, koji se javio za ispravku krivog navoda. Njegove izjave izazvale su posebnu pažnju zbog sadržaja i načina na koji je interpretirao historijske događaje.
Bodiroga je istakao da su njegovi preci bili pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini, nakon čega je iznio niz tvrdnji koje su izazvale polemike u sali.
– Ja razumijem da bošnjačka nacija mora imati svoj mit za koji će da se veže, ali bosanska nacija postoji od 1992. godine – započeo je Bodiroga.
U nastavku obraćanja iznio je i stavove o ulozi Draže Mihailovića i partizanskog pokreta, osporavajući pojedine historijske narative koji su decenijama prisutni u javnosti.
– Vi ste odrasli u komunističkom sistemu i vi i dalje vjerujete u film ‘Valter brani Sarajevo’. Valter je četnički komandant iz Beograda! To ne postoji. Bitka na Sutjesci, to ne postoji! Partizanski filmovi su zbog komunizma napravljeni da predoče da su četnici neki s dugom bradom, koljači. Bilo je zločina, ali to je regularna vojska – izjavio je Bodiroga.
Lične poruke
Na kraju svog obraćanja Bodiroga se direktno obratio Duratoviću, uputivši mu ličnu poruku koja je dodatno podigla tenzije tokom sjednice.
– Vi ste već čovjek u zrelim godinama, vama nema pomoći s te strane jer ste tako vaspitani – poručio je Bodiroga.
Šira reakcija
Ovakve izjave izazvale su brojne reakcije u javnosti, posebno zbog načina na koji su interpretirani historijski događaji iz Drugog svjetskog rata. Rasprava u NSRS još jednom je pokazala koliko su pitanja prošlosti i dalje osjetljiva i prisutna u političkom prostoru.
Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnoj političkoj raspravi i različitim pogledima na historiju, drugi upozoravaju da ovakve izjave mogu dodatno produbiti podjele i izazvati nove polemike.
Bez obzira na različite stavove, jasno je da će se rasprave o ovoj temi nastaviti, kako u političkim institucijama, tako i u javnosti, gdje historija i dalje ima snažan uticaj na savremene političke odnose.