Susret u Sarajevu otvorio je jedno od najosjetljivijih pitanja u bosanskohercegovačkom društvu, odnos prema prošlosti i tumačenje historijskih činjenica. Poruke koje su poslane naglašavaju važnost suočavanja sa istinom kao temelja za stabilnost i budućnost zemlje.
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić primio je u posjetu Davida Pettigrewa, profesora s Univerziteta u Connecticutu, koji je nedavno proglašen počasnim građaninom Sarajeva. Tokom razgovora fokus je bio na kulturi sjećanja, tranzicijskoj pravdi i važnosti prihvatanja utvrđenih historijskih činjenica.
Kultura sjećanja
Profesor Pettigrew u svom radu godinama ističe potrebu jačanja kulture sjećanja kao ključnog elementa za proces pomirenja u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim stavovima, društvo koje želi napredovati mora biti spremno suočiti se sa prošlošću na odgovoran i istinit način.
Posebno je naglašena važnost uklanjanja obilježja koja glorifikuju presuđene ratne zločince. Takvi simboli, kako je istaknuto, predstavljaju prepreku u izgradnji povjerenja i međusobnog razumijevanja među građanima.
Kao primjeri navedeni su mural Ratku Mladiću u Kalinoviku, kao i spomen-ploča na Vracama, koji prema ocjenama sagovornika negativno utiču na proces pomirenja.
Tranzicijska pravda
Sagovornici su se složili da tranzicijska pravda mora imati centralno mjesto u društvu, posebno kroz obrazovni sistem i javni prostor. Naglašeno je da historijske činjenice ne smiju biti predmet različitih interpretacija koje dovode do podjela.
U tom kontekstu istaknuta je važnost kontinuiranog podsjećanja na počinjeni genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Prema njihovim riječima, samo kroz priznavanje činjenica moguće je izgraditi stabilno i pravedno društvo.
Jedna istina
Komšić je tokom razgovora posebno ukazao na problem narativa o postojanju „tri historijske istine“ u Bosni i Hercegovini, koje se često povezuju s etničkim podjelama.
– Član Predsjedništva BiH Komšić ukazao je na to da se u javnom prostoru veoma često govori o “tri historijske istine”, a koje su navodno vezane za tri etničke zajednice u Bosni i Hercegovini i njihove interpretacije historijskih činjenica, što je po njegovom mišljenju jako pogrešno, jer postoji samo jedna istina, posebno ona koja je utvrđena i iskazana u presudama Međunarodnog krivičnog suda iz Haga – navedeno je.
Politički narativi
Komšić smatra da insistiranje na različitim verzijama istine ima političku pozadinu i služi produbljivanju podjela u društvu.
Prema njegovom mišljenju, takvi narativi imaju za cilj očuvanje političkih struktura koje se oslanjaju na etničke razlike i podjele.
– Stvaranje narativa o “tri istine”, prema mišljenju Komšića, ima svoj politički cilj snaženja i održavanja etničkih podjela u zemlji, sa jasnim političkim ciljevima onih koji se pojavljuju sa takvim narativom – navedeno je.
Važnost obrazovanja
U razgovoru je naglašeno da obrazovni sistem ima ključnu ulogu u prenošenju historijskih činjenica i izgradnji svijesti kod novih generacija.
Sagovornici su istaknuli da je potrebno osigurati da se činjenice utvrđene kroz sudske presude uvrste u obrazovne programe i javni diskurs, kako bi se spriječilo širenje netačnih ili selektivnih interpretacija.
Put ka pomirenju
Na kraju susreta zaključeno je da je jačanje kulture sjećanja i tranzicijske pravde ključno za prevazilaženje podjela u bosanskohercegovačkom društvu.
Istaknuto je da proces pomirenja zahtijeva kontinuiran rad, ali i spremnost društva da prihvati utvrđene činjenice o genocidu i drugim ratnim zločinima.
Sagovornici su poručili da bez jasnog odnosa prema prošlosti nije moguće graditi stabilnu i prosperitetnu budućnost Bosne i Hercegovine.