Naglo poskupljenje goriva u Sjedinjenim Američkim Državama izazvalo je nervozu među građanima, a pojedini su već počeli praviti zalihe benzina iz straha da bi cijene mogle dodatno rasti. Dok rat na Bliskom istoku potresa globalno tržište, posljedice se već osjećaju daleko od zone sukoba, i to na način koji sve više zabrinjava i američku i evropsku javnost.
Dopisnik iz Washingtona Ivica Puljić govorio je o političkim i ekonomskim posljedicama rata na Bliskom istoku, sa posebnim fokusom na reakcije u Sjedinjenim Američkim Državama. U središtu pažnje bile su izjave američkih zvaničnika, svjedočenja pred Kongresom, kretanje cijena goriva i strah od dodatnih poremećaja koji bi se mogli preliti i na Evropu.
Napeta svjedočenja
Puljić je ukazao na to da su se pred američkim Kongresom pojavili čelnici obavještajnih agencija, ali da javnost iz njihovih izjava nije dobila onoliko odgovora koliko je očekivala. Umjesto jasnih i preciznih pojašnjenja, ostao je utisak da su neka važna pitanja ostala bez konkretnog odgovora.
– Mislim da su više prešutjeli nego što su rekli. Ravnateljica Nacionalne obavještajne agencije Tulsi Gabbard rekla je da nije njezin posao da odredi što predstavlja trenutačnu prijetnju za SAD. Ona je u pismenom obraćanju izjavila da je u prošlogodišnjim napadima iranski program obogaćivanja urana uništen i da nije bilo napora da se on nastavi. Međutim, u usmenom izlaganju to nije rekla – rekao je Puljić.
Ova razlika između pisanog i usmenog obraćanja dodatno je pojačala sumnje i otvorila prostor za nova pitanja. Posebno se problematizira to što javnost nije dobila jasno objašnjenje o stepenu opasnosti i stvarnim procjenama američke administracije kada je riječ o Iranu.
Trumpove izjave
Puljić je ukazao i na problem neusklađenosti između izjava koje dolaze iz Bijele kuće i onoga što se moglo čuti tokom svjedočenja američkih obavještajaca. Takve razlike, smatraju mnogi, dodatno unose nesigurnost u ionako napetu situaciju.
– Na svjedočenju su vodeći ljudi obavještajne zajednice često odgovarali da nisu svjesni što je predsjednik izjavio, da ne znaju za to ili da ne mogu govoriti o tome. Podsjećam da je Trump 2008. godine rekao da bi svatko tko napadne Bliski istok pod lažnim izgovorima trebao biti opozvan – rekao je Puljić.
Ovakva izjava posebno odjekuje u javnosti jer pokazuje koliko su stavovi iz prošlosti i sadašnji politički potezi često u koliziji. Ujedno, dodatno pojačava političke rasprave unutar samih Sjedinjenih Američkih Država, gdje se sve više postavlja pitanje odgovornosti i transparentnosti u vođenju vanjske politike.
Cijene goriva
Jedna od najdirektnijih posljedica rata već se osjeća na benzinskim pumpama širom Amerike. Iako ta zemlja nije direktno zavisna od prolaska kroz Hormuški moreuz na isti način kao neke druge ekonomije, svaka globalna nestabilnost odmah se odražava na tržište energenata.
Puljić je naglasio da je rast cijena goriva već sada snažno pogodio građane i da taj udar postaje jedno od glavnih unutrašnjih ekonomskih pitanja.
– Američko automobilsko udruženje izvijestilo je o porastu cijene od 92 centa po galonu u odnosu na prošli mjesec. Prosječna cijena benzina po galonu je 3,82 dolara za običan benzin, a za super i dizel plaćamo već preko 5 dolara. To je šok za Amerikance – rekao je Puljić.
Za američke građane, koji su navikli da pažljivo prate cijene goriva jer direktno utiču na svakodnevni život, ovakav rast predstavlja ozbiljan udar na kućni budžet. Posebno je pogođen srednji sloj, kao i oni koji svakodnevno koriste automobile za posao, prijevoz djece ili duža putovanja.
Strah od rasta
Dodatnu zabrinutost izazivaju procjene da bi cijene mogle nastaviti rasti. Ako se sukob na Bliskom istoku dodatno produbi ili ako tržišta procijene da je rizik od prekida isporuka još veći, cijene bi mogle nastaviti ići prema gore.
– Stručnjaci predviđaju da postoji vjerojatnost od 90 posto da će benzin do kraja mjeseca u cijeloj zemlji poskupjeti na 4 dolara i više. Amerika ima dovoljno nafte, to nije tajna. Međutim, svaka nesigurnost na globalnom planu uzrokuje reakciju na tržištu – rekao je Puljić.
Ovakva predviđanja stvaraju dodatnu napetost među građanima, ali i među kompanijama koje direktno zavise od cijene energenata. U trenutku kada tržište reaguje na strah, nije presudno samo koliko nafte neka zemlja ima, već koliko je investitorsko i potrošačko povjerenje poljuljano.
Građani u panici
Puljić je ukazao i na pojavu koja se sve češće bilježi kada nastupi neizvjesnost, građani počinju kupovati benzin u kanisterima i praviti kućne zalihe. Takvo ponašanje pokazuje da zabrinutost više nije samo teorijska, već da prelazi u konkretne reakcije običnih ljudi.
Kada potrošači počnu panično kupovati, to dodatno pojačava pritisak na tržište. Na taj način rast cijena ne postaje samo ekonomski problem, nego i psihološki, jer osjećaj nesigurnosti sam po sebi može proizvesti novu nestabilnost.
Upravo zato se sve više govori o tome da posljedice rata nisu ograničene samo na područja sukoba, nego se vrlo brzo šire kroz lance snabdijevanja, energente, transport i cijene osnovnih usluga.
Udari na saobraćaj
Posebno su pogođene aviokompanije, koje prve osjete svaki rast cijene goriva. Kako je avionsko gorivo među najvećim troškovima u avioindustriji, logično je da kompanije brzo reaguju povećanjem cijena karata i smanjenjem broja manje isplativih letova.
– Najviše su pogođene aviokompanije, zbog čega su povećane cijene karata i ukinuti su kraći letovi, koji su manje isplativi. To se može očekivati i u Evropi, što može negativno utjecati na nadolazeću turističku sezonu – rekao je Puljić.
Ova procjena posebno je važna jer pokazuje da posljedice sukoba neće ostati ograničene samo na američko tržište. Evropa, koja je snažno povezana sa globalnim turističkim i transportnim tokovima, mogla bi se vrlo brzo suočiti sa sličnim problemima.
Evropska zabrinutost
Ako aviokompanije nastave podizati cijene karata, to bi moglo smanjiti broj putovanja i pogoditi turistički sektor. Mnoge evropske zemlje oslanjaju se upravo na ljetnu sezonu i dolazak stranih gostiju, pa bi svako veće poskupljenje prevoza moglo imati šire ekonomske posljedice.
Osim turizma, skuplje gorivo gotovo uvijek povlači i više cijene robe, dostave, prijevoza i usluga. To znači da bi se efekti mogli osjetiti i u svakodnevnom životu građana, čak i onih koji ne putuju.
Zbog toga upozorenje da se sličan scenario može očekivati i u Evropi ima dodatnu težinu. Ono ne govori samo o jednom tržišnom poremećaju, već o lancu posljedica koji može zahvatiti više sektora odjednom.
Šira slika
Puljićeve ocjene pokazuju da rat na Bliskom istoku već sada proizvodi ozbiljne političke i ekonomske posljedice daleko van zone samog sukoba. Od nejasnih poruka iz američkih institucija, preko rasta cijena goriva, pa sve do mogućih udara na evropski turizam, jasno je da se nestabilnost brzo preliva na globalni nivo.
Upravo zato se pažnja više ne usmjerava samo na vojni aspekt krize, nego i na ono što slijedi nakon prvog udara, rast cijena, pad povjerenja tržišta, nervozu među građanima i novu neizvjesnost u svakodnevnom životu. Sve to pokazuje da posljedice rata ne ostaju samo na linijama fronta, nego ulaze i u domove običnih ljudi, kroz račune, gorivo, putovanja i strah od onoga što slijedi.