Izjava Tonina Picule izazvala je snažne reakcije jer je bez ustezanja poručio da Bosna i Hercegovina, u sadašnjem stanju, ne bi bila spremna za članstvo u Evropskoj uniji. Njegove riječi otvorile su ozbiljnu raspravu o unutrašnjim problemima države i njenoj stvarnoj spremnosti za evropski put.
Hrvatski europarlamentarac ocijenio je da BiH trenutno više opterećuje samu sebe nego što napreduje, te da bi kao takva predstavljala dodatni problem i za Evropsku uniju. Njegova poruka jasno ukazuje na zabrinutost zbog političke blokade i nefunkcionalnosti sistema.
Zastoj u napretku
Picula je podsjetio da je Evropsko vijeće prije dvije godine uvjetno odobrilo otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, ali da od tada nije ostvaren značajan napredak. Prema njegovim riječima, taj period obilježen je stagnacijom i izostankom konkretnih reformi.
Naglasio je da je svima jasno kako se u tom vremenu nisu dogodile pozitivne promjene koje bi BiH približile Evropskoj uniji. Ovakva ocjena dodatno pojačava percepciju da država zaostaje u odnosu na druge zemlje regiona.
Uporedba sa regionom
U svom izlaganju, Picula je ukazao i na napredak drugih zemalja, ističući da se Crnoj Gori otvara realna perspektiva skorog članstva. Također je naveo da čak i Ukrajina, uprkos izazovima, napreduje ka Evropskoj uniji brže nego Bosna i Hercegovina.
Ova poređenja dodatno naglašavaju koliko je BiH, prema njegovom mišljenju, udaljena od cilja i koliko su potrebne ozbiljne promjene kako bi se taj jaz smanjio.
Upozorenje za EU
Jedan od najupečatljivijih dijelova njegove izjave odnosi se na procjenu kako bi Bosna i Hercegovina funkcionisala kao članica Evropske unije.
– Bosni i Hercegovini ne pomažu ni klasično, ni inovativno postupanje. Zemlja ovog trenutka šalje vrlo lošu poruku. Da je kojim slučajem BiH danas članica EU, ona bi stalno blokirala i sebe i druge, a vidimo što se događa kad Mađarska ili Slovačka stanu na put nekim zajedničkim odlukama. Za BiH zaista nije dobro da vlada percepcija da je zemlja toliko iznutra podijeljena da bi, kao članica EU, bila krizna točka za cijelu EU – rekao je Picula.
Ova izjava izazvala je posebnu pažnju jer direktno dovodi u pitanje funkcionalnost Bosne i Hercegovine u evropskom kontekstu. Prema njegovim riječima, unutrašnje podjele predstavljaju ključnu prepreku.
Potrebne promjene
Picula je političarima u Bosni i Hercegovini uputio jasnu preporuku – da pronađu novi način unutrašnjih dogovora i ubrzaju donošenje ključnih odluka.
Naglasio je da je neophodno usvojiti potrebne zakone i imenovati glavnog pregovarača, jer se kriteriji proširenja Evropske unije stalno mijenjaju. Bez toga, kako smatra, BiH neće moći iskoristiti prilike koje joj se nude.
Maligni utjecaji
Poseban dio njegove analize odnosi se na, kako je naveo, negativne utjecaje koji usporavaju napredak zemlje. Iako se često govori o vanjskim faktorima, Picula smatra da je problem mnogo dublji.
– Puno se govori o malignim utjecajima Rusije, možda i nekih drugih izvaneuropskih faktora, ali mislim da su jednako opasni ili puno opasniji maligni utjecaji iznutra. Čini mi se da je Dayton, na neki način, nastavak sukoba političkim sredstvima – rekao je Picula.
Ova ocjena ukazuje na uvjerenje da unutrašnje političke strukture i način funkcionisanja države predstavljaju ključnu prepreku napretku.
Političke kalkulacije
Picula je dodatno istakao da su mnogi političari u BiH pronašli način da opstanu unutar postojećeg sistema, bez stvarne želje za promjenama.
Prema njegovim riječima, često se koriste proevropske poruke, ali konkretni potezi izostaju. Također je naveo da postoje i oni koji otvoreno odbacuju Evropsku uniju, dok istovremeno zadržavaju politički utjecaj.
Ovakav pristup, kako smatra, dodatno usporava reformski proces i održava postojeće stanje.
Propuštene prilike
U završnici, Picula je izrazio sumnju da su politički akteri u Bosni i Hercegovini spremni iskoristiti trenutne geopolitičke okolnosti kako bi ubrzali put ka Evropskoj uniji.
– Nisam siguran, upravo zbog otpora tih veto skupina iz BiH, da su domaći političari spremni iskoristiti bilo kakvu geopolitičku pogodnost kako bi zemlju s margine pregovaračkog procesa stavili u nekakav mainstream. Ali možda će se to prilika pružiti koncem ove ili početkom iduće godine – rekao je Picula.
Njegove riječi ostavljaju otvoreno pitanje, da li će Bosna i Hercegovina uspjeti prevazići unutrašnje prepreke i iskoristiti prilike koje se nude, ili će ostati na margini evropskih integracija.