Kako jedna knjiga može postati simbol historije, identiteta i borbe za opstanak jedne države? Upravo kroz takvu poruku obratio se predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović tokom svog govora na Capitol Hillu u Washingtonu.
Povod njegovog obraćanja bilo je predstavljanje Sarajevske hagade, jednog od najznačajnijih kulturno-historijskih artefakata Bosne i Hercegovine. Međutim, njegov govor nije bio samo o prošlosti, već i o savremenim izazovima, političkim narativima i budućnosti države.
Poruka o Bosni
Na početku izlaganja Bećirović je naglasio specifičnost Bosne i Hercegovine kao prostora susreta različitih kultura, religija i identiteta. Istakao je da upravo ta raznolikost predstavlja temelj njenog postojanja.
– Naša država je uvijek bila most. U glavnom gradu Sarajevu, na malom prostoru nalaze se džamije, crkve i sinagoge. Za nas je to bogatstvo. Manipulacija religijskim narativima, poticanje antisemitizma i islamofobije suprotni su biću Bosne i Hercegovine – kazao je Bećirović.
Ovim riječima pokušao je naglasiti da je multietnički karakter zemlje njena snaga, a ne slabost, te da svaki pokušaj narušavanja tog principa ide protiv same suštine države.
Borba protiv narativa
U nastavku govora osvrnuo se na, kako je naveo, pokušaje pojedinih političkih aktera da Bosnu i Hercegovinu predstave kroz prizmu sukoba civilizacija. Takve tvrdnje, prema njegovim riječima, nemaju uporište u stvarnosti.
– To je notorna neistina. Različitost je naše bogatstvo. Saradnja je naš izbor, istakao je Bećirović. Sarajevska hagada je preživjela inkviziciju. Preživjela je nacizam. Hagada je preživjela Drugi svjetski rat, kada su je bosanski muslimani, rizikujući vlastite živote, sačuvali od nacista. Preživjela je velikosrpsku opsadu Sarajeva 1990-ih godina, kada su je spasili hrabri radnici Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine, dok je grad bio pod granatama – naglasio je Bećirović.
Ova poruka bila je jedan od centralnih dijelova njegovog obraćanja, kroz koji je povezao historijske događaje sa savremenim političkim izazovima.
Upozorenje na propagandu
Posebnu pažnju posvetio je pitanju propagande i njenog utjecaja na percepciju Bosne i Hercegovine u svijetu. Naglasio je da se, prema njegovom mišljenju, slični obrasci iz prošlosti ponovo pojavljuju.
– Poseban cilj brutalne propagande 1990-ih godina bio je da se Bošnjaci demoniziraju i kompromitiraju u očima Sjedinjenih Američkih Država i Zapada. Ne zaboravimo, upravo je zastrašujuća politička i medijska kampanja bila uvod u jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata – genocid nad Bošnjacima. Ovaj opasni cilj diskreditiranja Bošnjaka ponovo je aktiviran. Nažalost, ponovo smo svjedoci monstruozne propagande protiv Bosne i Hercegovine, države koja je pouzdan dio Globalne antiterorističke koalicije – istakao je Bećirović.
Njegove riječi predstavljaju upozorenje na važnost prepoznavanja i suprotstavljanja dezinformacijama koje mogu imati ozbiljne posljedice.
Pogled u budućnost
Govoreći o budućnosti, Bećirović je naglasio da Bosna i Hercegovina ima dugu historiju, ali i jasnu viziju svog daljnjeg razvoja. Istakao je da država svoju budućnost vidi u euroatlantskim integracijama.
– Mi budućnost vidimo u evroatlantskoj porodici država. Ulazak Bosne i Hercegovine u NATO je ulaganje u kolektivnu sigurnost, a ne samo naš nacionalni interes. Stabilna Bosna i Hercegovina i jugoistok Evrope znače sigurniji evroatlantski svijet. Bosna i Hercegovina ostaje trajni dokaz da je američko liderstvo važno za cijeli svijet. Mi ostajemo odgovorni i pouzdani partner SAD-a i EU – zaključio je Bećirović.
Značaj govora
Cjelokupno obraćanje Denisa Bećirovića u Washingtonu može se posmatrati kao pokušaj da se međunarodnoj javnosti predstavi šira slika Bosne i Hercegovine, njena historija, vrijednosti, ali i izazovi sa kojima se suočava.
Kroz simboliku Sarajevske hagade i poruke o zajedništvu, naglasio je važnost očuvanja multietničkog karaktera zemlje, ali i potrebu za jačanjem međunarodnih partnerstava. Njegov govor ukazuje na to da političke i društvene teme u Bosni i Hercegovini i dalje imaju snažan odjek i izvan njenih granica.