Hoće li novi zakon o Južnoj gasnoj interkonekciji dobiti potrebnu podršku u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH? Upravo to pitanje dominira političkom scenom uoči sjednice zakazane za 15. april, jer delegatski klubovi još ne otkrivaju konačne stavove.
Pred delegatima će se naći prijedlog zakona koji je već prošao Predstavnički dom, a sada se očekuje rasprava i izjašnjavanje u drugom domu federalnog parlamenta. Ishod bi mogao biti presudan za nastavak jednog od najvažnijih energetskih projekata u Bosni i Hercegovini.
Napeta atmosfera
U političkim krugovima vlada pojačano interesovanje jer je riječ o projektu koji bi Federaciji BiH mogao donijeti novi pravac snabdijevanja gasom i smanjiti energetsku zavisnost od postojećih ruta.
Klubovi tri konstitutivna naroda zasad ne žele unaprijed otkrivati kako će glasati svi njihovi članovi, ali iz pojedinačnih izjava jasno je da među delegatima postoje različiti pogledi na ponuđena rješenja.
Podrška Hrvata
Predsjedavajući Kluba hrvatskih delegata Damir Džeba otvoreno je govorio o stavu dijela tog kluba, naglašavajući zadovoljstvo novim prijedlogom zakona.
– Mogu reći da će Klub hrvatskih izaslanika, zapravo onih koji su u taj klub izabrani legitimnom političkom voljom, podržati navedeni zakon. Za druge koji nisu baš izabrani od hrvatskog biračkog tijela ne znam kako će glasovati jer oni nisu do sada pratili dvotrećinsku većinu unutar Kluba. Što se tiče samog zakona, izražavam veliko zadovoljstvo što je cijeli projekat na ovaj način doveden u realne okvire i što smo napustili nepovoljni dio za cijeli projekat te i ako hoćete, preglasavanje hrvatskih predstavnika u Vladi FBiH pa i u Parlamentu FBiH. Hrvati su bili preglasani kad govorimo o donošenju dosadašnjeg zakona i ne mislim da je provodiv – rekao je Damir Džeba.
Njegove riječi ukazuju da je raniji model izazivao ozbiljna politička neslaganja, dok sadašnji prijedlog dio hrvatskih predstavnika vidi kao prihvatljiviji i realniji okvir za realizaciju.
Bošnjački klub oprezan
Sa druge strane, predsjedavajući Kluba Bošnjaka Muamer Zukić nije želio prejudicirati odluku prije sjednice kluba.
– Naravno, mogu se rukovoditi činjenicom da je Klub Bošnjaka podržao prvi osnovni temeljni tekst zakona i da se može izvoditi neki zaključak iz onoga kako su u srijedu glasale političke stranke u Predstavničkom domu čiji članovi su zastupljeni i u Domu naroda. To govori da bi Klub Bošnjaka mogao podržati zakon, ali ne mogu zvanično kazati konačan stav prije navedene sjednice Kluba – rekao je Muamer Zukić.
Takav pristup pokazuje da unutar bošnjačkog političkog bloka postoji spremnost da se zakon podrži, ali i potreba da se prethodno razjasne sve pravne i političke dileme.
Strateški interes
Zukić je dodatno naglasio da iza projekta stoje važni međunarodni partneri te da je energetska diverzifikacija interes države.
– Sa druge strane, iza ovog projekta stoje Sjedinjene Američke Države kao strateški partner i prijatelj Bosne i Hercegovine i mi smo opredijeljeni da imamo vezu sa zapadnom porodicom kad je riječ o snabdijevanju plinom. Dakle neupitna je podrška projektu a pojedinačna pitanja i dileme odnosili su se i na stručni dio. Pravno, mi smo osjetljivi na pitanje državne imovine. U Predstavničkom domu je bilo puno rasprava i tražen je put za dodatno osiguranje i garancije kako u vezi s tim ne bi bilo dilema i sumnji – rekao je Muamer Zukić.
Ove poruke jasno govore da politička podrška postoji, ali da pojedini delegati žele dodatne garancije kada je riječ o vlasništvu, pravnim procedurama i zaštiti interesa Federacije BiH.
Stav Srba
Iz Kluba Srba nije ponuđen konačan odgovor. Predsjedavajuća Vesna Saradžić poručila je da će se stav znati tek nakon sjednice kluba, koja je zakazana istog dana kada i vanredno zasjedanje Doma naroda.
To znači da bi upravo glasovi iz ovog kluba mogli imati značajnu ulogu u konačnom raspletu sjednice.
Šta donosi zakon
Predložene izmjene zakona predviđaju da budući gasovod ide ranije planiranom trasom, ali i sa dodatnim odvojcima prema više gradova, uključujući novi pravac od Kladnja prema Tuzli.
Time bi, prema obrazloženju predlagača, počela šira gasifikacija industrijskih područja Federacije BiH, uz mogućnost povezivanja važnih energetskih kapaciteta.
Također, u tekst zakona unesen je i naziv investitora. Kao kompanija investitor navedena je AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrovana u Sarajevu, u vlasništvu američkog društva.
Vlada Federacije ranije je saopćila da interes ove kompanije potvrđuje ozbiljnu namjeru ulaganja u projekat koji bi trebao unaprijediti energetsku sigurnost i otvoriti prostor za nova strana ulaganja.
Burna rasprava
Tokom rasprave u Predstavničkom domu mogle su se čuti različite primjedbe. Dio zastupnika upozoravao je na pitanje državne imovine, drugi su problematizovali unošenje naziva investitora direktno u zakon, dok su treći tvrdili da se mora hitno djelovati zbog budućih promjena na evropskom tržištu plina.
Uprkos tome, zakon je dobio snažnu podršku, 79 zastupnika glasalo je za, dva protiv, dok je jedan bio suzdržan.
To pokazuje da u zakonodavnoj većini postoji raspoloženje da projekat ide dalje, ali Dom naroda sada ostaje ključna stepenica.
Dan odluke
Vanredna sjednica Doma naroda zakazana je sa samo jednom tačkom dnevnog reda, što dodatno potvrđuje važnost teme. Ako prijedlog dobije podršku u identičnom tekstu kao u Predstavničkom domu, zakon može stupiti na snagu.
Ukoliko dođe do novih sporova, traženja izmjena ili političkih blokada, realizacija projekta mogla bi biti ponovo usporena.
Zbog toga se sjednica 15. aprila već sada smatra jednim od važnijih političkih i energetskih događaja u Federaciji BiH.