Jedan skup u Mostaru izazvao je veliku pažnju javnosti, ne samo zbog tema o kojima se govorilo nego i zbog onoga što je izostalo. Najavljena konferencija za medije nije održana, a prisutni nisu imali priliku postavljati pitanja učesnicima panela.
Na panel-diskusiji posvećenoj Južnoj plinskoj interkonekciji okupili su se politički i privredni predstavnici iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država. U fokusu razgovora bio je projekat koji se predstavlja kao jedan od najvažnijih energetskih poteza za budućnost zemlje.
Skup je otvorila predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto, dok je razgovor moderirao zamjenik ministra vanjskih poslova BiH Josip Brkić. Među govornicima bili su Dragan Čović, ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar, predstavnici američke ambasade i investitorske kompanije, kao i predstavnik hrvatske firme Plinacro.
Podrška projektu
Govoreći o Južnoj plinskoj interkonekciji, Dragan Čović je poručio da ovaj projekat vidi kao strateški interes Bosne i Hercegovine, ali i hrvatskog naroda u BiH, posebno zbog povezanosti Hercegovine sa Hrvatskom.
– Imamo politički, ekonomski, energetski i sigurnosni interes. Kad su politički interesi u pitanju, Južna interkonekcija daje šansu da Bosna i Hercegovina profunkcionira kao normalna državu iz dva razloga. Jedan je što danas energetska situacija u svijetu na globalnom nivou takva kakva jeste. Drugi razlog je što mi postajemo energetski ovisni. Osnova svega je da ćemo mi upravo kroz partnerstva sa Sjedinjenim Američkim Državama možda neke stvari naučiti raditi u okolnostima podijeljenih nadležnostima, a to ćemo sve svesti kroz realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije. Općina, grad, kanton, entitet pa država – rekao je Čović.
Njegove riječi pokazale su da projekat ne vidi samo kao energetsku investiciju, nego i kao mogući model za efikasnije funkcionisanje složenog sistema vlasti u Bosni i Hercegovini.
Brže odluke
Čović je istakao da bi realizacija ovog projekta mogla natjerati administraciju da bude brža i efikasnija.
– Mislili smo da možemo jedni druge prevariti. I na kraju smo se vratili na početak isporučivši projekat investitorima. Iako i tu ima jako puno nejasnoća. Međutim, kazali smo, to je naš strateški interes. Ako je dejtonska Bosna i Hercegovina ovako složena, imamo priliku da kroz ovo naučimo brzo donositi odluke – rekao je Čović.
Dodao je da projekat nosi i sigurnosnu dimenziju, posebno zbog uključivanja američkog investitora, što prema njegovom mišljenju daje dodatnu stabilnost cijelom procesu.
– Ja sam siguran da mi na ovome polažemo ispit svih političkih opcija u BiH. Ako bude radili kao do sad, nećemo završiti do 2036. godine, a ne 28’ – rekao je Čović.
Izborna godina
Na pitanje da li izborna godina može usporiti realizaciju projekta, Čović je odgovorio suprotno i poručio da to vidi kao priliku.
– Mi to znamo, mi to hoćemo, mi to želimo. To će HDZ raditi, otvarati sva moguća vrata jer mislimo da je to put. Drugog puta nema. Ja ga ne vidim. Ja sam uvjeren da ova izborna godina treba biti šansa za one politike koje se mogu brzo dogovarati – rekao je Čović.
Ovakva izjava protumačena je kao poruka da bi projekat mogao imati i snažnu političku dimenziju u predizbornom periodu.
Interes Hrvatske
Ministar privrede Hrvatske Ante Šušnjar rekao je da Hrvatska u ovom projektu vidi i komercijalni interes, ali i širu stratešku saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.
– Mi imamo komercijalni interes, a mora se pronaći komercijalni interes u Bosni i Hercegovini. Meni je drago da se američki partner uključio i mislim da time ovaj projekt dobiva potpunu svrhu, jer do sad smo imali političke prepirke bez jasnog komercijalnog interesa. Svjedoci smo kako je to do sad funkcioniralo u Bosni i Hercegovini. Napravite magistralni plinovod od Zenice do Travnika, 12 godina je zakopan u zemlji, a kroz njega ne teče plin. To nama kao Republici Hrvatskoj nije prihvatljivo – rekao je Šušnjar.
Dodao je da Bosna i Hercegovina u pitanjima energetske sigurnosti može računati na Hrvatsku, te da razvoj infrastrukture donosi nova ulaganja i ekonomski napredak.
– Dostupnost prirodnog plina kao energenta i jedna kategorija koju želimo da omogući razvoj privrede, ali i svih drugih grana života, jer bez sigurne energije nema razvoja ni zdravstvenog, ni obrazovnog sistema. Gdje god je napravljena kvalitetna infrastruktura, to donosi prosperitet, nove projekte, demografski oporavak, donosi ono zašto će se ljudi vraćati u Bosnu i Hercegovinu – rekao je Šušnjar.
Američki odgovor
Otpravnik poslova Ambasade SAD-a u BiH John Ginkel osvrnuo se na tvrdnje da bi ovaj projekat mogao pojačati američki uticaj u zemlji.
– Sedamdeset posto plina dolazi iz SAD-a, a trideset iz Afrike, međutim nije bitno odakle on dolazi. SAD jedan od najvećih izvoznika plina, ali plin će biti dostupan svim izvoznicima. Ono što je najvažnije je da plinovod funkcionira na poštenim načelima i komercijalno transparentnom nivou i to će garantirati energiju za daljnji razvoj BiH – rekao je Ginkel.
Prema njegovim riječima, suština projekta nije politički uticaj, nego tržišna dostupnost energenta i transparentno poslovanje.
Velika investicija
Predstavnik investitorske kompanije Amer Bekan poručio je da se radi o projektu vrijednom oko milijardu i po eura, koji ne uključuje samo plinovod nego i dodatne energetske kapacitete.
– Mi smo u devetom mjesecu prošle godine krenuli u dubinsku analizu i uši smo spremni u ovaj posao pripremajući sve detalje, analizirajući sve moguće pozitivne i negativne efekte koji bi se odrazili na ovu investiciju – rekao je Bekan.
On je dodao da bez političke podrške i podrške američke ambasade projekat ne bi mogao izaći iz zastoja.
– Drago nam je što ćemo možda biti pionir za druge američke investicije s ovom investicijom koju smo zaokružili na milijardu i pol eura. Mi tih planiranih milijardu i po kubika plina moramo potrošiti za što planiramo graditi četiri plinske elektrane. Investicija je dugoročno isplativa i neće se zadržati samo na plinskoj konekciji. Mi već radimo na drugim investicijama. Drugi investitori gledaju ko će biti prvi i kako će on proći. Već se iskazuje interes drugih kompanija u drugim branšama koji nas žele pratiti – rekao je Bekan.
Rok izgradnje
Govoreći o rokovima, Bekan je naveo da tehnički dio projekta može biti završen do kraja 2028. godine, ali da mnogo toga zavisi od administracije i političkih odluka.
Predstavnik Plinacra Robert Bošnjak rekao je da će hrvatska državna kompanija Bosni i Hercegovini ponuditi znanje i iskustvo potrebno za realizaciju projekta.
Dodatna saradnja
Na skupu je najavljeno i da Hrvatska priprema zakon o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, te da se razmatra uključivanje zemalja regiona u buduće projekte.
To bi moglo otvoriti novo poglavlje energetske saradnje u regionu, ali i dodatna pitanja o budućoj zavisnosti Bosne i Hercegovine od vanjskih partnera.