Nova odluka iz Republike Srpske izazvala je snažne reakcije i prije nego što je formalno pokrenuta procedura. Vlada RS najavila je inicijativu za izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine kojom bi bile uklonjene odredbe o zabrani negiranja genocida i veličanja presuđenih ratnih zločinaca.
Riječ je o pitanju koje godinama izaziva duboke političke podjele u Bosni i Hercegovini. Najavljena inicijativa mogla bi ponovo otvoriti žestoke rasprave unutar institucija, ali i izazvati reakcije međunarodne zajednice.
Nova inicijativa
Vlada Republike Srpske saopštila je da će pokrenuti izmjene Krivičnog zakona BiH s ciljem ukidanja odredbi koje se odnose na zabranu negiranja, opravdavanja i umanjivanja genocida, ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti.
Inicijativa se odnosi i na dio zakona kojim je zabranjeno veličanje osoba koje su pravosnažno osuđene za navedena djela.
Ovim potezom vlasti Republike Srpske žele otvoriti pitanje zakonskih rješenja koja su u Bosni i Hercegovini na snazi nekoliko godina i koja su već ranije izazivala brojne političke sukobe.
Nametnute izmjene
Radi se o izmjenama koje je u julu 2021. godine donio tadašnji visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini. Tim odlukama uvedene su kaznene odredbe za negiranje genocida, ratnih zločina i veličanje osuđenih ratnih zločinaca.
Od samog početka ove izmjene bile su predmet oštrih osporavanja iz Republike Srpske, dok su s druge strane podržane od brojnih organizacija, pravnih stručnjaka i dijela međunarodnih aktera.
Sada se ponovo otvara politička borba oko pitanja koje spada među najosjetljivije teme u zemlji.
Izjava ministra
Nakon sjednice Vlade Republike Srpske, ministar pravde RS Goran Selak obrazložio je razloge pokretanja ove inicijative.
– Vlada RS analizirala je primjenu ove odredbe u praksi. Jedno lice iz RS je pravosnažno presuđeno na tri godine zatvora, dok se protiv još dva lica trenutno vodi postupak – rekao je Selak.
On je naveo da je ovo krivično djelo definisano isključivo na nivou zakona Bosne i Hercegovine, dok entitetski zakoni, prema njegovim riječima, ne poznaju takvu vrstu djela.
Političke posljedice
Najavljena inicijativa gotovo sigurno će izazvati burne reakcije u Bosni i Hercegovini. Pitanje negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca jedno je od najosjetljivijih tema u postratnom društvu.
Za brojne žrtve i porodice stradalih ovakve odredbe predstavljaju minimum pravne zaštite i društvene odgovornosti. Sa druge strane, politički predstavnici iz Republike Srpske već duže vrijeme traže njihovo ukidanje.
Zbog toga se očekuje nova oštra rasprava unutar institucija BiH, ali i snažne reakcije javnosti.
Posebna sjednica
Povodom ove inicijative za 27. april u Banjoj Luci najavljeno je održavanje okruglog stola na kojem bi trebalo biti otvoreno pitanje spornih zakonskih odredbi.
Uz to, planirano je i sazivanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se raspravljalo o ovom pitanju.
Time vlasti Republike Srpske žele dati dodatnu političku težinu inicijativi i pokazati jedinstven stav institucija tog entiteta.
Moguće prepreke
Iako je inicijativa najavljena, njen put do eventualnog usvajanja bio bi izuzetno složen. Izmjene Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine zahtijevale bi podršku državnih institucija, gdje postoje potpuno suprotni politički stavovi.
Zbog toga mnogi smatraju da je riječ prije svega o političkoj poruci, a ne potezu koji ima realne šanse za brzo provođenje.
Ipak, i sama najava dovoljna je da ponovo podigne tenzije i otvori stare rane unutar bosanskohercegovačkog društva.
Druga odluka
Na istoj sjednici Vlade Republike Srpske donesena je i odluka kojom se Javnom preduzeću Autoputevi RS omogućava ulazak u posjed devet parcela na dionici autoputa Rača-Bijeljina prije potpisivanja sporazuma o eksproprijaciji.
Prema riječima ministra saobraćaja i veza RS Zorana Stevanovića, cilj ove mjere jeste ubrzanje radova na petlji Brodac.
Iako infrastrukturna odluka ima praktičan značaj, pažnju javnosti ipak je zasjenila inicijativa koja se odnosi na Krivični zakon BiH.
Šta slijedi
U narednom periodu očekuje se niz političkih reakcija, kako iz Republike Srpske tako i iz Federacije Bosne i Hercegovine te međunarodnih institucija.
Ostaje da se vidi hoće li inicijativa ostati politička poruka ili će zaista ući u formalnu proceduru pred državnim organima.
Jedno je sigurno, najava iz Republike Srpske ponovo je otvorila jednu od najtežih i najosjetljivijih tema u Bosni i Hercegovini.