Nova rasprava o izborima u Bosni i Hercegovini otvorena je i prije zvanične objave jedne važne odluke. U centru pažnje ponovo se našao Milorad Dodik, nakon komentara o nabavci sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
Tema uvođenja novih tehnologija u izborni proces već mjesecima izaziva veliku pažnju javnosti. Dok jedni smatraju da bi skeneri i biometrija donijeli veću transparentnost, drugi tvrde da iza svega stoje politički interesi.
Čeka se odluka
Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nije do određenog roka zaprimila odluku Ureda za razmatranje žalbi po žalbama na izbor najpovoljnijeg ponuđača za nabavku sistema biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića.
Istovremeno, ni sam Ured nije se javno oglašavao niti je zvanično potvrdio da je donio konačnu odluku o žalbama.
Riječ je o postupku u kojem je CIK BiH kao najpovoljnijeg ponuđača izabrao grupu firmi koju čine Smartmatic BiH iz Sarajeva kao nosilac posla, Smartmatic International Holding iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine iz Sarajeva.
Dodik reagovao
Iako odluka nije bila javno objavljena, Milorad Dodik komentarisao je slučaj i poručio da potezi oko dodjele posla pokazuju, kako tvrdi, pravu sliku Bosne i Hercegovine.
– Odluka Ureda za razmatranje žalbi BiH na odluku CIK-a BiH da dodijeli posao nabavke izbornih tehnologija firmi Smartarmatic čija je ponuda znatno skuplja, pokazuje pravu sliku BiH kao zemlje u kojoj drugi određuju njen izborni sistem – rekao je Dodik.
Njegova izjava izazvala je dodatna pitanja, jer je javno govorio o odluci koja u tom trenutku nije bila dostupna ni Centralnoj izbornoj komisiji niti široj javnosti.
Dvije žalbe
Prema dostupnim informacijama, pred Uredom za razmatranje žalbi nalazile su se dvije žalbe. Jednu je podnijela kompanija Planet Soft iz Banje Luke, koja je predvodila konzorcij ponuđača sa firmom Katarina iz Mostara i južnokorejskim Miry Sistemom.
Drugu žalbu podnijela je firma Provis iz Bijeljine.
Zbog toga se dodatno otvorilo pitanje kako su pojedini politički akteri unaprijed komentarisali ishod procesa koji još nije bio javno zaključen.
Napadi na CIK
Dodik je cijeli slučaj iskoristio i za nove kritike Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, tvrdeći da je CIK pretvoren u vladajuću strukturu.
Za cijeli proces ponovo je optužio visokog predstavnika Christiana Schmidta, navodeći da iza odluka stoji utjecaj stranaca, a ne domaći dogovor političkih aktera.
– Niko se nije dogovorio da nešto treba da se radi. To je opet volja jednog neizabranog stranca koji utiče na sud, na izbore i na sve – rekao je Dodik.
Ovakve izjave dio javnosti vidi kao nastavak političkog pritiska na institucije koje provode izborni proces.
Strah od tehnologije
Uvođenje skenera i biometrijske identifikacije birača mnogi smatraju jednim od najvažnijih koraka ka većoj regularnosti izbora u Bosni i Hercegovini.
Takvi sistemi trebali bi otežati zloupotrebe poput glasanja u tuđe ime, duplih prijava, manipulacija glasačkim listićima i spornih brojanja.
Zbog toga dio političke javnosti smatra da otpor novim tehnologijama dolazi upravo od onih struktura kojima odgovara postojeći model izbora bez dodatne kontrole.
Nova sumnja
Dodatnu pažnju izazvala je i objava vlasnika kompanije Planet Soft Vedrana Jarića na društvenim mrežama, u kojoj je govorio o navodnim pritiscima i mogućim zloupotrebama tokom tendera.
– Nisu mogli, ni naši,a ni međunarodni faktori, da nas podmite da odustanemo, pa su shvatili da je lakše da krenu putem zloupotrebe i nepoštovanja svih propisa! Ko je nudio mito, ko je tražio mito, ko je i na šta žmirio javnost će saznati uskoro na press-u – rekao je Jarić.
Njegova poruka dodatno je pojačala interes javnosti za cijeli postupak nabavke.
Šta slijedi
Ostaje da se vidi kakva će biti konačna odluka nadležnih institucija i hoće li proces nabavke izbornih tehnologija biti nastavljen bez novih zastoja.
Ako Bosna i Hercegovina uvede skenere i biometrijsku identifikaciju, izborni proces mogao bi ući u potpuno novu fazu sa znatno većim stepenom kontrole.
Jedno je sigurno, svaka rasprava o transparentnijim izborima u Bosni i Hercegovini otvara i politički sukob onih koji promjene podržavaju i onih koji im se protive.