Šta se dešava kada politički saveznik izgubi vlast, a veliki projekti ostanu bez podrške? Upravo takva pitanja otvorena su nakon promjena u Mađarskoj, koje bi mogle imati ozbiljne posljedice po ranije dogovorene poslove u entitetu Republika Srpska.
Promjena vlasti u Budimpešti izazvala je pažnju i u Bosni i Hercegovini, posebno zbog brojnih investicija i kreditnih aranžmana koji su godinama predstavljani kao dokaz snažnih međunarodnih veza vlasti u RS-u. Saradnja koja se u velikoj mjeri oslanjala na bliske odnose Milorada Dodika i Viktora Orbána sada ulazi u neizvjesnu fazu.
Nova politika
Prema navodima medija, pobjednik izbora Péter Magyar najavio je odlučnu reviziju rada prethodne administracije i provjeru spornih poslova. Takva najava odmah je pokrenula pitanje šta će biti sa projektima koji su prethodno dogovoreni između mađarskih partnera i vlasti u RS-u.
U javnosti se već spekuliše da bi nova vlast mogla detaljno preispitati finansijske tokove, kreditne aranžmane i investicije koje su ranije predstavljane kao strateški značajne. Ukoliko do toga dođe, mnogi planovi mogli bi biti usporeni ili potpuno zaustavljeni.
Milionski poslovi
Među projektima koji se najčešće spominju nalazi se vjetroelektrana Hrgud kod Berkovića, čija se vrijednost procjenjuje na više od 120 miliona KM. Tu je i sistem za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci, vrijedan više od 30 miliona KM.
Posebnu pažnju privlači i solarna elektrana Trebinje 1, projekat procijenjen na oko 100 miliona KM. O toj investiciji govorilo se kao o velikom energetskom iskoraku, ali od samog početka pojavile su se brojne polemike o transparentnosti i načinu realizacije.
Iako su projekti ranije predstavljani kao velika razvojna šansa, konkretni rezultati na terenu ostali su skromni. To je dodatno pojačalo sumnje dijela javnosti da su pojedine najave bile više političke nego ekonomske prirode.
Kašnjenja i pitanja
Vjetropark Hrgud godinama je najavljivan kao jedan od ključnih energetskih projekata. Otvaranje je ranije bilo planirano za 2023. godinu, ali elektrana još nije počela sa proizvodnjom energije.
Takva kašnjenja otvorila su pitanje koliko su planovi bili realni i da li su investicije zaista bile spremne za realizaciju. Kritičari tvrde da se građanima često nude velika obećanja bez jasnog roka i bez garancije da će posao biti završen.
Upravo zbog toga promjena vlasti u Mađarskoj sada se posmatra kao dodatni udarac projektima koji su i ranije imali problema sa realizacijom.
Sporni investitori
Dio stručne javnosti ranije je upozoravao i na kredibilitet pojedinih investitora uključenih u projekte u RS-u. Posebno se spominjala solarna elektrana u Trebinju, gdje su se pojavljivale tvrdnje da iza posla stoje firme bez značajnijeg iskustva i bez ozbiljne poslovne istorije.
Takve informacije dodatno su pojačale sumnju da su političke veze igrale važniju ulogu od ekonomskih kriterija. Ako nova mađarska administracija odluči otvoriti dokumentaciju i detaljno provjeriti ranije sporazume, mnogi detalji mogli bi ponovo doći u fokus javnosti.
Dodikova reakcija
Milorad Dodik ranije je više puta govorio o saradnji sa Viktorom Orbánom i isticao važnost tih odnosa za RS. Nakon političkih promjena u Mađarskoj priznao je da dalja sudbina ranijih dogovora zavisi od nove vlade.
– Sve je dogovoreno s avladom Viktora Orbána. Ako dođe do prekida, to će biti jednostrani potez mađarske strane. – rekao je Milorad Dodik.
Ova izjava mnogi su protumačili kao priznanje da su projekti bili snažno vezani uz lične političke odnose, a ne isključivo institucionalnu saradnju dvije strane.
Krediti pod lupom
Osim investicionih projekata, Mađarska je u proteklim godinama odobrila i značajne kreditne linije entitetskim vlastima. Prema dostupnim podacima, riječ je o iznosu od oko 170 miliona eura putem Izvozno-uvozne banke.
Taj novac vlasti su često predstavljale kao dokaz međunarodnog povjerenja i ekonomske stabilnosti. Kritičari, međutim, tvrde da je dio sredstava korišten za zatvaranje budžetskih rupa i političku promociju.
Ako nova mađarska administracija promijeni pristup finansiranju, vlasti u RS-u mogle bi ostati bez jednog od važnijih vanjskih oslonaca.
Šta slijedi
Promjena političke slike u Mađarskoj mogla bi imati mnogo veće posljedice nego što se u prvi mah činilo. Zaustavljanje projekata, revizija ugovora ili obustava novih kredita značili bi ozbiljan pritisak na ranije planove vlasti u RS-u.
Istovremeno, cijeli slučaj pokazuje koliko se rizičnim može pokazati oslanjanje na jednog međunarodnog saveznika i lične političke veze.
U narednom periodu pažnja javnosti biće usmjerena ka tome hoće li najavljeni projekti opstati, hoće li finansijske slavine zaista biti zatvorene i da li će ranija velika obećanja ostati samo politički slogan bez stvarnog rezultata.
Pogledajte PRILOG!