Može li zakon izazvati političku tišinu veću od same rasprave koja ga je pratila? Upravo to tvrdi pravnik i bivši sudija Milan Blagojević, komentarišući usvajanje zakona o južnoj gasnoj interkonekciji u Parlamentu Federacije BiH.
Blagojević smatra da je usvajanjem ovog zakona otvoreno prekršen pravni poredak Bosne i Hercegovine, ali da iz Federacije BiH nema gotovo nikakvih reakcija. U autorskom tekstu poručuje da je riječ o ozbiljnom pitanju koje se ne bi smjelo prešutjeti.
Sporni zakon
Parlament Federacije BiH usvojio je zakon poznat kao zakon o južnoj gasnoj interkonekciji. Prema Blagojevićevom tumačenju, tim propisom je prvi put na tako otvoren način privatni interes ugrađen direktno u zakon.
– Radi se o zakonu kojim je prvi put kod nas tako otvoreno ugrađen privatni interes u zakon, tako što je rečeno da je privatna američka kompanija AAFS investitor ovog projekta. – rekao je Milan Blagojević.
On tvrdi da se time pogodovalo jednom privatnom subjektu, što smatra suprotnim važećim zakonima Bosne i Hercegovine.
Pozivanje na konkurenciju
Blagojević navodi da je federalni zakon u koliziji sa Zakonom o konkurenciji Bosne i Hercegovine, koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH još 2005. godine.
– Time je ovaj federalni zakon suprotan Zakonu o konkurenciji koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH još 2005. godine i koji je od tada na snazi. – rekao je Milan Blagojević.
Prema njegovom stavu, entitet ne može donositi propise kojima se ograničava tržišna konkurencija ili privileguje jedan investitor na prostoru cijele države.
Uloga vijeća
Posebno se osvrnuo na nadležnosti Konkurencijskog vijeća BiH, za koje tvrdi da je jedino ovlašteno da odlučuje o eventualnim izuzećima i pitanjima tržišnog takmičenja.
– Federalni zakon je u suštini dogovor između Federacije BiH i jedne američke kompanije, kojim bi Federacija da derogira Konkurencijsko vijeće BiH. – rekao je Milan Blagojević.
Time, kako smatra, nije sporan samo jedan zakon, već i način na koji se zaobilaze državne institucije.
Kršenje Ustava
Blagojević tvrdi da se ovim potezom krši i Ustav Bosne i Hercegovine, posebno odredba prema kojoj entiteti moraju poštovati zakone koje usvaja Parlamentarna skupština BiH.
– U konačnom, Federacija BiH time otvoreno krši Ustav BiH. – rekao je Milan Blagojević.
Dodaje da se time dovodi u pitanje i princip vladavine prava, koji je jedan od osnovnih temelja ustavnog sistema države.
Muk iz Federacije
Najveći dio njegovog teksta odnosi se na, kako kaže, izostanak reakcija političkih i institucionalnih aktera iz Federacije BiH.
– Zbog svega toga je interesantan muk iz Federacije BiH u vezi sa svim tim očiglednim povredama Ustava BiH, jer nema niti će biti zahtjeva ovlaštenih subjekata iz Federacije BiH Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti tog zakona. – rekao je Milan Blagojević.
On smatra da bi u sličnim situacijama političke reakcije bile mnogo glasnije, ali da je u ovom slučaju zavladala potpuna tišina.
OHR i zemljište
Blagojević se osvrnuo i na pitanje provođenja zakona na terenu, navodeći da bi realizacija projekta mogla otvoriti nova pravna pitanja u vezi sa zemljištem i ranijim odlukama OHR-a.
– Provođenje zakona o južnoj gasnoj interkonekciji na terenu značiće njegovo građenje na nepokretnostima na kojem postoji zabrana koju je uveo OHR svojim zakonom. – rekao je Milan Blagojević.
Iako navodi da lično ne smatra takvu zabranu pravno ispravnom, podsjeća da ju je Ustavni sud BiH ranije potvrđivao.
Prozivka sudu
U završnici teksta kritikovao je i Ustavni sud Bosne i Hercegovine zbog, kako tvrdi, sporosti u odlučivanju po drugim predmetima.
– Njega kao ozebao sunce čeka Ustavni sud BiH, sudeći po tome kako mjesecima odugovlači. – rekao je Milan Blagojević.
Smatra da sud ne reaguje dovoljno brzo u predmetima od velikog političkog i pravnog značaja, što dodatno produbljuje nepovjerenje javnosti.
Nova polemika
Blagojevićev tekst otvorio je novu raspravu o južnoj gasnoj interkonekciji, odnosu entitetskih i državnih nadležnosti, te ulozi domaćih i međunarodnih institucija.
Dok jedni smatraju da je riječ o političkom projektu od strateškog značaja, drugi upozoravaju da se bez jasnog pravnog temelja otvaraju nova sporna pitanja.