Nova tenzija otvorena je između Tužilaštva Bosne i Hercegovine i parlamentarne Komisije za borbu protiv korupcije. U središtu spora nalazi se zakazano javno saslušanje tužioca Džermina Pašića, koje bi trebalo biti održano 27. aprila.
Glavni tužilac BiH Milanko Kajganić ponovo je uputio dopis Komisiji Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, u kojem osporava opravdanost javnog saslušanja i iznosi stav da pozvani tužilac ne bi mogao dati odgovore na pitanja zbog kojih je pozvan.
Novo pismo
U dopisu koji je stigao Komisiji, Kajganić navodi da se pitanja odnose na rad i postupanje u predmetima vezanim za korupciju u Upravi za indirektno oporezivanje BiH od 2014. godine do danas.
Prema njegovom obrazloženju, Džermin Pašić nije bio tužilac koji je radio na tim predmetima niti je nadzirao postupanje drugih tužilaca u vezi sa tim slučajevima.
– Kada Komisija bude raspravljala o predmetima koji se tiču organizovanog kriminala, terorizma ili suzbijanja krijumčarenja i trgovine ljudi bit će mi zadovoljstvo odobriti prisustvo tužioca Pašića radu iste, jer sam siguran da će svojim izlaganjem doprinijeti boljem razumijevanju navedenih pojava. Na kraju naglašavam da Vam kolega Furtula ostaje na raspolaganju za eventualne sastanke u Tužilaštvu BiH, onako kako smo Vas i obavijestili dopisom od 10. aprila. – rekao je Kajganić.
Zatvoreni sastanak
U istom dopisu glavni tužilac ponavlja prijedlog da se umjesto javnog saslušanja u Parlamentu organizuje sastanak u prostorijama Tužilaštva BiH.
Kao osobu koja bi, prema njegovom mišljenju, mogla dati relevantnije informacije, navodi tužioca Mladena Furtulu.
Takav prijedlog otvara novo pitanje odnosa između pravosudnih institucija i zakonodavne vlasti, posebno kada je riječ o parlamentarnom nadzoru i javnim saslušanjima.
Spor oko nadležnosti
U političkim i pravnim krugovima već se komentariše da li glavni tužilac uopšte može odlučivati o tome hoće li tužilac prisustvovati saslušanju na koje ga poziva parlamentarna komisija.
Kritičari smatraju da se na taj način pokušava ograničiti rad Komisije i smanjiti transparentnost u vezi sa osjetljivim predmetima koji godinama izazivaju interes javnosti.
Sa druge strane, zagovornici ovakvog pristupa navode da institucije moraju poštovati unutrašnju organizaciju pravosuđa i hijerarhiju nadležnosti.
Pitanja o UIO
Posebnu pažnju izaziva činjenica da se tražena pojašnjenja odnose na predmete vezane za Upravu za indirektno oporezivanje BiH, instituciju koja raspolaže milijardama maraka javnih prihoda.
Zbog toga su svi navodi o mogućim zloupotrebama, korupciji ili nepostupanju tužilaštva predmet velikog interesa javnosti.
Upravo zato parlamentarci insistiraju da saslušanje bude javno i održano u institucijama Parlamentarne skupštine BiH.
Politička poruka
Najnoviji dopis Milanka Kajganića mnogi vide i kao poruku da Tužilaštvo ne želi dopustiti presedan u kojem bi parlamentarne komisije direktno propitivale rad pojedinih tužilaca.
Drugi smatraju da je riječ o pokušaju zaštite institucionalnog poretka i sprečavanju političkog pritiska na pravosuđe.
Bez obzira na tumačenja, jasno je da je slučaj prerastao običnu administrativnu prepisku i postao pitanje odnosa između dvije važne državne grane vlasti.
Šta slijedi
Ostaje da se vidi hoće li Komisija ostati pri odluci da održi javno saslušanje 27. aprila ili će prihvatiti prijedlog za sastanak iza zatvorenih vrata.
Javnost očekuje odgovore, posebno kada je riječ o predmetima korupcije i radu institucija koje bi morale garantovati zakonitost i odgovornost.
U zemlji opterećenoj nepovjerenjem prema sistemu, svaka odluka u ovom slučaju imat će daleko veći značaj od samog saslušanja.
