Neočekivan politički obrt u Mostaru izazvao je burne reakcije unutar HDZ-a BiH i šire političke scene. Prema tvrdnjama iznesenim u tekstu, odluka Dragana Čovića o kandidaturi Darjane Filipović za članicu Predsjedništva BiH izazvala je ozbiljno nezadovoljstvo, posebno jer se ranije očekivalo drugo ime.
Prema navodima objavljenim u medijima, hrvatski premijer Andrej Plenković navodno je podržavao da kandidatkinja bude Borjana Krišto, aktuelna predsjedavajuća Vijeća ministara BiH. Isti izvori tvrde da je Čović prvobitno dao saglasnost za takav prijedlog, ali je kasnije odlučio da kandidatkinja ipak bude Darjana Filipović.
Neočekivan preokret
Takav razvoj događaja, prema istim tvrdnjama, izazvao je nezadovoljstvo u vrhu HDZ-a BiH. Posebno se navodi da su Borjana Krišto i predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara bile među onima koje su najviše pogođene ovom odlukom.
Borjana Krišto se godinama smatra jednim od najvažnijih političkih lica HDZ-a BiH, dok Lidija Bradara takođe ima snažan politički uticaj unutar stranke. Zbog toga je promjena plana u posljednjem trenutku dodatno otvorila pitanja odnosa unutar vrha partije.
Plan iz Zagreba
Prema objavljenim informacijama, prije otprilike mjesec dana Plenković je navodno predložio Čoviću da kandidatkinja bude Borjana Krišto. Navodi se da hrvatski premijer sa njom ima veoma dobre odnose i da je smatra sposobnim političkim kadrom.
Također se tvrdi da je postojala namjera da se izvrši dodatni politički pritisak kako bi i druge stranke sa hrvatskim predznakom stale iza iste kandidatkinje.
Kandidatura Borjane Krišto navodno je trebala biti potvrđena sredinom aprila. Međutim, neposredno prije dolaska hrvatskog premijera u Mostar, došlo je do promjene plana.
Prema istim navodima, HDZ BiH je saopštio da će kandidatkinja za članicu Predsjedništva BiH biti Darjana Filipović.
Sastanak bez podrške
Dalji tok događaja izazvao je dodatne komentare. U tekstu se navodi da je ambasador Republike Hrvatske u BiH obavio razgovore sa liderima više stranaka kako bi prisustvovali sastanku u Hrvatskom narodnom saboru.
Međutim, nakon informacije da će biti predstavljena kandidatura Darjane Filipović, dio opozicionih lidera navodno je odbio dolazak.
Zbog toga je sastanak, prema tim navodima, održan u znatno užem sastavu. To je dodatno pojačalo utisak da unutar hrvatskog političkog bloka u BiH postoje ozbiljna neslaganja.
Javna poruka
Nakon sastanka Plenković je javno podržao kandidaturu Darjane Filipović, ali je ubrzo uslijedio i susret sa predstavnicima opozicionih stranaka.
– U konstruktivnom ozračju s predsjednicima HDZ 1990, HNP-a, HRS-a, HSS-a i HDZ-a razgovarali smo o političkoj situaciji u BiH i Općim izborima koji će se održati u listopadu. Važno je da hrvatski narod bude legitimno zastupljen u Predsjedništvu BIH i drugim političkim institucijama – saopćio je Plenković.
Ova poruka tumačena je na različite načine. Jedni su je vidjeli kao pokušaj smirivanja situacije, dok su drugi smatrali da predstavlja signal distance prema odluci donesnoj u Mostaru.
Unutrašnje tenzije
U tekstu se navodi i da dio visokopozicioniranih zvaničnika HDZ-a nije zadovoljan kandidaturom Darjane Filipović, ali ni odnosom prema njenoj sestri Andrijani Katić, koja obavlja ministarsku funkciju u Vladi Federacije BiH.
Posebno se spominje nezadovoljstvo u pojedinim lokalnim organizacijama stranke, gdje se smatra da su pojedini kadrovi dobili prevelik politički prostor.
Takve tvrdnje dodatno govore o složenim odnosima unutar stranke, gdje lični i politički interesi često postaju jednako važni kao i zvanične odluke.
Stari rivaliteti
Kao ilustracija narušenih odnosa navodi se i događaj sa sportskog meča iz ranijeg perioda, kada je navodno došlo do neugodnog momenta između Borjane Krišto i Andrijane Katić tokom rasporeda sjedenja na tribinama.
Iako takve scene same po sebi ne moraju imati političku težinu, često postaju simbol odnosa koji već postoje iza zatvorenih vrata.
Upravo zato se ovakvi detalji u javnosti tumače kao pokazatelj dubljih nesuglasica među vodećim ljudima stranke.
Nezadovoljstvo u SBK
Prema navodima iz teksta, nezadovoljstvo postoji i u Srednjobosanskom kantonu. Tu se posebno spominju Lidija Bradara i Marinko Čavara.
Navodi se da dio kadrova smatra kako vrh stranke nije dovoljno zaštitio pojedine funkcionere niti ravnomjerno rasporedio politički uticaj.
Takve tenzije, ukoliko se nastave, mogle bi imati posljedice i na predstojeće izborne procese.
Šta slijedi
Odluka o kandidaturi Darjane Filipović otvorila je brojna pitanja o odnosima između Mostara i Zagreba, ali i o stanju unutar HDZ-a BiH.
Dok jedni smatraju da je riječ o legitimnom političkom potezu predsjednika stranke, drugi vjeruju da je riječ o odluci koja je produbila podjele i narušila povjerenje među saveznicima.
U narednom periodu pažnja javnosti bit će usmjerena na to hoće li nezadovoljstvo ostati iza zatvorenih vrata ili će prerasti u otvoreni politički sukob.