Novi politički sukob otvoren je zbog novca iz Evropske unije koji bi Bosna i Hercegovina mogla izgubiti. Stranka demokratske akcije žestoko je kritikovala aktuelnu vlast, tvrdeći da neispunjene obaveze vode ka ozbiljnim finansijskim posljedicama.
U saopštenju SDA navodi se da upozorenja iz Evropske unije o mogućem gubitku 373,9 miliona eura iz Plana rasta predstavljaju još jednu potvrdu neodgovornog odnosa vlasti prema preuzetim obavezama.
Oštre optužbe
Iz ove stranke poručuju da su mjesecima vođene političke kampanje kojima se, kako tvrde, pokušavalo prikazati da evropski put Bosne i Hercegovine ide u dobrom smjeru, iako konkretni rezultati izostaju.
Smatraju da su građanima plasirane poruke optimizma bez stvarnog pokrića, dok su istovremeno ključni rokovi prolazili bez izvršenja dogovorenih reformi.
U SDA tvrde da je sada jasno da posljedice takvog pristupa dolaze na naplatu.
Propali rokovi
Prema navodima iz saopštenja, Program reformi dostavljen je krajem septembra prošle godine, ali da vlast nakon toga nije realizovala gotovo ništa od preuzetih obaveza.
Kako ističu, rokovi su u međuvremenu istekli, a Bosna i Hercegovina se našla u situaciji da ostane bez ogromnih sredstava koja su mogla biti iskorištena za razvoj i modernizaciju.
Riječ je o sredstvima koja su, prema ranijim najavama, trebala biti usmjerena ka unapređenju infrastrukture, digitalizaciji, jačanju institucija i drugim važnim projektima.
SDA tvrdi da je propuštena velika šansa za napredak zemlje.
– Lijepa priča o evropskom putu Bosne i Hercegovine svela se na postavljanje zastavica EU po Sarajevu, prazne fraze, fotografisanje i samopromociju – navodi se u saopštenju.
Ova poruka predstavlja jednu od najoštrijih kritika upućenih aktuelnoj vlasti u posljednjem periodu.
Napad na Trojku
Poseban fokus SDA stavila je na vladajuću koaliciju koju čine Trojka, SNSD i HDZ. Iz ove stranke tvrde da sukobi koji se povremeno pojavljuju unutar vlasti nisu stvarni, već politički režirani.
Prema njihovim tvrdnjama, takvi sukobi služe isključivo predizbornom pozicioniranju i pokušaju prikupljanja političkih poena pred građanima.
SDA smatra da javnost posmatra sukobe koji nemaju stvarnu težinu, dok se u pozadini propuštaju ključne odluke i obaveze prema Evropskoj uniji.
Fingirane svađe
U saopštenju se navodi da cijenu takvog ponašanja ne plaćaju političke stranke, već svi građani Bosne i Hercegovine.
Prema njihovom stavu, šteta se više ne ogleda samo u političkim krizama i usporenom razvoju, nego i u konkretnim finansijskim gubicima.
SDA upozorava da bi sredstva koja su bila planirana za Bosnu i Hercegovinu sada mogla biti preusmjerena drugim državama koje ispunjavaju preuzete obaveze i provode reforme.
Takav scenario, prema njihovoj ocjeni, bio bi ozbiljan udarac za domaću ekonomiju i evropske integracije.
Milioni na stolu
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan zamišljen je kao snažan finansijski paket kojim bi zemlje regiona ubrzale reforme i približile se članstvu u EU.
Za Bosnu i Hercegovinu ta sredstva predstavljaju priliku za projekte koji bi mogli imati direktan uticaj na svakodnevni život građana, od saobraćaja i energetike do digitalnih servisa i efikasnije uprave.
Zbog toga se svaka informacija o mogućem gubitku novca dočekuje sa velikom pažnjom.
Političke posljedice
Oštra reakcija SDA pokazuje da će pitanje evropskih fondova biti jedna od glavnih tema narednog političkog perioda. Opozicija nastoji odgovornost prebaciti na vlast, dok će vladajuće stranke vjerovatno pokušati dokazati da proces nije završen i da postoji prostor za dogovor.
U javnosti se sve češće postavlja pitanje ko je odgovoran za kašnjenja i zašto reformski procesi traju duže nego što je obećavano.
Građani, sa druge strane, najviše očekuju konkretne rezultate, a manje politička prepucavanja.
Šta slijedi
U narednom periodu očekuju se dodatna pojašnjenja iz domaćih institucija i evropskih krugova o statusu sredstava iz Plana rasta. Tek tada će biti jasnije da li je riječ o konačnom gubitku novca ili još postoji mogućnost da Bosna i Hercegovina ispuni dio obaveza.
Do tada će političke stranke nastaviti međusobne optužbe, a pitanje 374 miliona eura ostaje snažan argument u borbi za povjerenje birača.
Jedno je sigurno, tema evropskog novca ponovo je postala centralno političko pitanje u Bosni i Hercegovini.