Može li ideja koja se predstavlja kao zaštita jednog naroda na kraju donijeti upravo suprotan rezultat? To je pitanje koje je otvoreno nakon novih rasprava o trećem entitetu u Bosni i Hercegovini i političkim porukama koje prate taj koncept.
Predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine fra Ivo Marković govorio je o predstavljanju memoranduma i karte trećeg hrvatskog entiteta u BiH, koje je održano u Zagrebu. U javnom nastupu ocijenio je da je riječ o politički rizičnoj i teško održivoj ideji, uz tvrdnju da se kroz takve projekte pokušavaju prenijeti modeli američkog kršćanskog nacionalizma na evropski prostor.
Njegove poruke izazvale su pažnju jer dolaze u trenutku kada se ponovo otvaraju rasprave o ustavnom uređenju Bosne i Hercegovine, položaju konstitutivnih naroda i budućnosti političkog sistema zemlje.
Politička pozadina
Fra Marković smatra da iza organizacije skupa stoje krugovi radikalne desnice, koji imaju snažnu finansijsku i političku podršku. Prema njegovom stavu, slični pokreti širom Evrope pokušavaju se širiti kroz konzervativne političke strukture, često oslanjajući se i na vjerske autoritete.
– To je presađen utjecaj američkog kršćanskog nacionalizma u Europi, finansijski jako dobro podržan – kazao je fra Marković.
U nastavku je naveo da vjeruje kako iza cijelog projekta stoje i politički centri moći iz Hercegovine, te da se takve inicijative ne pojavljuju slučajno, nego kao dio šire strategije političkog pozicioniranja.
Njegove riječi dodatno su otvorile pitanje odnosa Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Istakao je da na deklarativnom nivou postoji podrška teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH, ali da se stvarni politički utjecaj često vodi iz drugih centara, što smatra ozbiljnim problemom.
Sporna karta
Posebno se osvrnuo na kartu trećeg entiteta koja je predstavljena javnosti. Prema njegovoj ocjeni, najveći paradoks te ideje jeste činjenica da bi značajan broj Hrvata ostao izvan tog entiteta, dok bi manji broj bio unutar njegovih granica.
Fra Marković tvrdi da bi takav model stvorio duboku političku neravnopravnost među samim Hrvatima u Bosni i Hercegovini, jer bi glas birača iz jednog dijela zemlje imao znatno veću političku težinu od glasa Hrvata iz drugih krajeva.
– To je slomljena ideja. Bili bismo u situaciji da glas jednog Hercegovca vrijedi gotovo deset puta više od glasa Hrvata koji živi u Bosni – kazao je.
Takva poruka ukazuje da se pitanje trećeg entiteta ne svodi samo na odnose među narodima u BiH, nego i na unutrašnje odnose među Hrvatima, regionalne razlike i političku zastupljenost.
Uloga religije
Komentarisao je i prisustvo kardinala Vinka Puljića na događaju, navodeći da takvi potezi otvaraju važno pitanje odnosa religije i politike. Prema njegovom mišljenju, svako povezivanje vjerskih institucija s političkim projektima nosi dodatnu težinu i odgovornost.
Posebno je ukazao na stavove pape, koji je više puta upozoravao na opasnost zloupotrebe vjere u političke svrhe. Upravo zbog toga, smatra da učešće vjerskih predstavnika u ovakvim inicijativama izaziva dodatne dileme u javnosti.
Historijski prijedlog
Fra Marković je podsjetio i na nastanak Hrvatskog narodnog vijeća Bosne i Hercegovine, koje je osnovano 6. februara 1994. godine na Saboru Hrvata BiH u Sarajevu. Tada je ponuđen drugačiji model uređenja države.
Riječ je bila o prijedlogu kantonizacije cijele Bosne i Hercegovine uz zadržavanje snažnih zajedničkih institucija na državnom nivou. Taj koncept je, kako navodi, u jednom periodu imao podršku međunarodnih aktera i poslužio kao osnova za Washingtonski sporazum.
Kasnije je, međutim, prevladao entitetski model dogovoren u Daytonu. Fra Marković smatra da su upravo posljedice tog rješenja vidljive i danas kroz složen, skup i često neefikasan politički sistem.
– Da je američka administracija bila dosljedna, prihvatila bi koncept HNV-a i cijelu BiH kantonizirala uz zadržavanje jedinstvenih centralnih institucija države. Današnja nefunkcionalnost i neracionalnost vlasti proizilazi upravo iz tog daytonskog rješenja – kazao je fra Marković.
Ratne godine
Govoreći o ratnom periodu, podsjetio je i na vlastiti angažman u Sjedinjenim Američkim Državama. Naveo je da je u više navrata boravio tamo, razgovarao s političkim predstavnicima, nastupao na univerzitetima i u medijima.
Kako je istakao, cilj tih aktivnosti bio je da utiče na tadašnju administraciju predsjednika da se aktivnije uključi u zaustavljanje rata u Bosni i Hercegovini.
Time je želio podsjetiti da su odluke međunarodne zajednice imale ključnu ulogu u oblikovanju političkog sistema BiH, kao i da posljedice tadašnjih odluka traju i danas.
Otvorena rasprava
Rasprava o trećem entitetu nije nova, ali svako njeno ponovno otvaranje izaziva snažne reakcije. Za jedne je to pitanje legitimnog političkog predstavljanja, dok drugi upozoravaju da bi takav potez produbio podjele i dodatno zakomplikovao odnose u zemlji.
Izjave fra Ive Markovića dodatno su skrenule pažnju na finansijsku i političku pozadinu takvih inicijativa, ali i na pitanje kome bi one zaista koristile.
U zemlji koja se i dalje suočava sa brojnim institucionalnim izazovima, rasprava o novim podjelama za mnoge ostaje pitanje prošlosti, a ne budućnosti.